B.B.

Vujović najavila memorijalnu ploču za žrtve zločina u Kaluđerskom lazu

Mjesta na kojima su se u Crnoj Gori dogodili ratni zločini treba obilježiti, a žrtvama odati dužnu počast, poručeno je sa konferencije „Politika sjećanja: Memorijalizacija ratnih zločina kao temelj zajedničke budućnosti“, koju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA).

HRA je na konferenciji predstavila nacrt Politike sjećanja sa planom institucionalizacije sjećanja i memorijalizacije koja bi trebalo da obuhvati obilježavanje mjesta stradanja civilnih žrtava tokom ratova 1990-ih na teritoriji Crne Gore, u skladu sa istorijskom faktografijom, uspostavljanje zvaničnih datuma sjećanja i programa komemoracije.

Predviđeno je i uspostavljanje muzeja, memorijalnih centara ili dopuna postavki postojećih muzeja, otvaranje arhiva, kreiranje obrazovnih i kulturnih programa posvećenih podizanju svjesti o ratnim zločinima, uzrocima koji su do njih doveli i onome što je potrebno imati na umu da bi se spriječilo njihovo ponavljanje.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović saopštila je da će komisija, koja je razmatrala predlog da se u Kaluđerskom lazu podigne obilježje u znak sjećanja na stradale, pozitivno odgovoriti.

„Oko Kaluđerskog laza nema nikakvog spora da se radi o civilnim žrtvama. Bila je dilema zbog nezavršenog sudskog postupka, zatim da li je Crna Gora bila strana u ratu. Sada kažem da će taj predmet biti pozitivno riješen“, rekla je Vujović.

Inicijativa za podizanje spomen obilježja u Herceg Novom za žrtve deportacije je još na čekanju, ali je, kako je saopšteno iz HRA, Vujović obećala da će se založiti da se ta obaveza realizuje.

„Mislim da se postigao apsolutni konsenzus da se taj događaj mora obilježiti memorijalom. Ja sam na sebe preuzela dodatnu obavezu da se posvetim tom pitanju i da se memorijal postavi“, rekla je Vujović.

Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ukazala je na potrebu da Crna Gora usvoji politiku sjećanja – da prihvati činjenice o ratnim zločinima i žrtvama tih zločina do kojih je devedesetih došlo na teritoriji Crne Gore i šire na prostoru bivše Jugoslavije, i da obezbijedi da se te činjenice pamte.

Na konferenciji je ocijenjeno da je nekada vladajuća Demokratska partija socijalista „izbjegavala institucionalno suočavanje s ratnim zločinima i odgovornošću, jer su se njeni čelnici tokom ratnih devedesetih nalazili na ključnim pozicijama vlasti i odgovornosti“.

„Zato je umjesto politike tranzicione pravde, dominirala praksa negiranja, relativizacije i selektivnog sjećanja. U tom periodu je započeta praksa memorijalizacije učešća vojnika JNA u agresiji na druge države, bivše jugoslovenske republike, dok su sasvim ignorisani zahtjevi porodica žrtava ratnih zločina da se i njima podignu spomenici“, rekla je Gorjanc Prelević.

Iako je, kako je navela, nakon promjena 2020. godine došlo do izvjesnog napretka, nekonzistentan pristup u suočavanju s prošlošću je nastavljen.

Autor nacrta Politike sjećanja Miloš Vukanović poručio je da u kulturi sjećanja ne smije da bude kompromisa oko vrijednosti.

„To je privlačna ideja – zašto se ne bismo približili pomoću kompromisa? Međutim, nema kompromisa u kulturi sjećanja. Nema kompromisa sa onima koji smatraju da su Mladić i Pavković heroji", rekao je Vukanović.