Sabine Kinkarc  [ DW ]

08. 11. 2024. 07:00

Njemačka nakon raspada vlade: kako dalje?

Šta sada slijedi? Na to pitanje se svelo sve nakon raspada takozvane „semaforske koalicije“. Pitanje na koje kancelar Olaf Šolc (SPD) nudi potpuno drugačiji odgovor od opozicije koja zahtijeva da se stvari odvijaju mnogo brže. To se prije svega odnosi na demohrišćane (CDU/CSU), koja bi, prema aktuelnim ispitivanjima javnog mnjenja, imali najveće izglede da na novim izborima isplivaju kao najjača snaga.

Rukovodstva CDU i CSU i poslanička grupa tih stranaka s predsjednikom CDU Fridrihom Mercom na čelu, sastali su se odmah u četvrtak rano ujutro. „Semafor više nema većinu u Bundestagu i zato moramo da pozovemo kancelara – i to je jednoglasna odluka poslaničke grupe kluba CDU/CSU – da odmah zatraži glasanje o povjerenju i to već početkom sljedeće nedelje – najkasnije“, rekao je nakon sastanka Merc.

Kancelar ne dozvoljava da ga požuruju

Pozivanje da se glasa o povjerenju u parlamentu znači da kancelar sam sebe stavlja na glasanje. Obično u takvim slučajevima on iza sebe ima većinu poslanika, ali nakon raspada koalicije za njega će glasati samo poslanici njegove SPD i Zelenih, ali ne više i poslanici FDP-a. Ako kancelar izgubi povjerenje parlamenta, Ustav daje jasne smjernice za dalji postupak koji vodi do novih izbora.

Ali, kancelar Šolc je još u srijedu uveče predstavio svoj raspored i želi da ga se pridržava. Glasanje o povjerenju ne želi da traži do 15. januara, a do tada će nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni. „Vlada radi svoj posao, tako će biti sljedećih nekoliko nedjelja i mjeseci, a građani će uskoro opet imati priliku da odluče kako dalje“, potvrdio je Šolc i u četvrtak ujutro.

Opozicija može da svrgne kancelara samo većinom

SPD i Zeleni žele da donesu neke zakone prije novih izbora, a treba im i vremena da se pozicioniraju za nove izbore. Međutim, podrška koju imaju prema ispitivanjima javnog mnijenja poražavajuće je niska. Vlada Olafa Šolca nedavno je postigla neslavan rekord i postala najnepopularniji kabinet u istoriji SR Njemačke.

Njemačka tročlana koalicijska vlada, koju su činili Socijaldemokratska partija (#SPD ), #Zeleni i Liberlana stranka (#FDP), suočila se s ozbiljnim nesuglasicama oko ekonomskih politika, što je dovelo do njenog raspada. Ključni sporovi odnosili su se na pristupe rješavanju… pic.twitter.com/dXe5Onznc5

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) November 7, 2024

Osnovni zakon – kako se u Njemačkoj zvanično zove ustav – predviđa samo mogućnost tzv. konstruktivnog izglasavanja nepovjerenja. Da bi to učinile, stranke moraju da organizuju sopstvenu većinu, a to bi bilo moguće samo ako bi se CDU i CSU udružile sa svim ostalim parlamentarnim strankama protiv SPD-a i Zelenih. A to znači i sa desno-populističkom Alternativom za Njemačku (AfD), strankom koja djelimično važi za ekstremističku. Takva vrsta saradnje za demohrišćane ne dolazi u obzir.

„Političko odlaganje stečaja“

Fridrih Merc, koji će se ispred CDU i CSU kandidovati za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima, bijesan je na Šolca. To što kancelar radi je, kaže „političko odlaganje stečaja“. Bavarski premijer i lider CSU Markus Zeder govori u istom tonu i takođe poziva na hitno glasanje o povjerenju i nove izbore. „Šolc, Habek (glavni predstavnik stranke Zeleni u vladi, prim.ur.) i Lindner potpuno su podbacili“, rekao je Zeder u Minhenu. On je raspad vladajuće koalicije okarakterisao kao „simbol propadanja Njemačke“.

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer istovremeno poziva na razboritost. „Mnogi građani Njemačke zabrinuti su zbog neizvjesne političke situacije u zemlji, u Evropi, u svijetu, a i nakon izbora u SAD“, rekao je Štajnmajer u Berlinu. „Nije vrijeme za taktiziranje i prepucavanja, vrijeme je za razum i odgovornost. Očekujem od svih odgovornih da se postave shodno odgovornosti koju aktuelna situacija donosi.“

Tri FDP-ova ministra odlaze, jedan ostaje

I sam njemački predsjednik je jedan od tih na kojima sada leži velika odgovornost. U četvrtak u podne već je uručio razrješenje saveznom ministru finansija i predsjedniku FDP-a Kristijanu Lindneru. Kancelar je u srijedu uveče prekinuo vezu s liderom FDP-a i njegovom strankom koja je istupila iz vlade. Štajnmajer je rješenja o otpuštanju predao i liberalnom ministru pravosuđa Marku Bušmanu i ministarki obrazovanja Betini Štark-Vacinger. Dvojica FDP-ovih političara sami su najavili povlačenje. Savezni ministar saobraćaja Folker Vising, međutim, želi da ostane na dužnosti. Zbog toga je istupio iz FDP-a.

Ministarstvo finansija do novih izbora preuzima Jerg Kukies. Taj ekonomista dugo je radio za investicionu banku „Goldman Saks“, a prije nego što je 2021. godine prešao u kabinet kancelara kao državni sekretar, bio je na istoj poziciji u saveznom ministarstvu finansija.

Njemački predsjednik Štajnmajer: nekada u SPD-u, sada nepristrasan?

Kancelar i preostali ministri ostaju na dužnosti. Prema ustavu, savezni predsjednik mora da odluči o raspuštanju Bundestaga samo ako parlament ne ukaže povjerenje kancelaru. „Spreman sam da donesem tu odluku“, rekao je Štajnmajer.

Kao vodeći član SPD-a, Štajnmajer je bio ministar, a obavljao je i druge političke dužnosti čak 18 godina, prije nego što je prvi put postao predsjednik 2017. Otada mu je članstvo u SPD-u u mirovanju. Taj 68-godišnjak je, naravno, svjestan da lako može biti optužen da je pristrasan. Vjerovatno je i to jedan od razloga zašto ističe da želi kritički da prati dalji postupak. „Našoj zemlji je potrebna stabilna većina i vlada koja je sposobna da djeluje. To će biti moja misao vodilja u daljim koracima“, kaže predsjednik.

"It is time for reason and responsibility."

President Frank-Walter Steinmeier has weighed in on the collapse of Germany's governing coalition.

Live updates 🔽https://t.co/vrIYcjVmQg pic.twitter.com/8fUHRvmSoK

— DW Politics (@dw_politics) November 7, 2024

Ko je kriv za kvar na „semaforu“?

Ali, nije samo pitanje šta će se sljedeće dogoditi u Njemačkoj bila tema razgovora u Berlinu dan nakon što se „semafor“ ugasio. SPD, Zeleni i FDP takođe se bore za svoje verzije objašnjenja zašto se vlada raspala. Kancelar je prilikom obraćanja javnosti u srijedu uveče žestoko optužio Kristijana Lindnera. Dan kasnije, nastavio je u istom smjeru i nabrojao: Njemačka je samo Ukrajini do sada dala 30 milijardi evra vojne pomoći. Prihvat izbjeglica iz Ukrajine košta dvanaest milijardi evra godišnje.

„Želim da naglasim da, ako dođete do zaključka da te troškove možemo tek tako, kao usput da podnesemo – onda se igrate vatrom“, rekao je Šolc. Prema njegovom mišljenju, sredstva iz aktuelnog budžeta su potrošena „do posljednje mrvice“. Zato su, smatra, potrebna nova zaduženja.

Vječni spor oko „dužničke kočnice“

SPD i Zeleni više su puta pozivali na suspendovanje takozvane „dužničke kočnice“ i uzimanje novih kredita. Ali, FDP na to nije bila spremna. „U nekom trenutku dođe do tačke kada moramo da se odlučimo da li hoćemo socijalnu, ekonomsku, unutrašnju i spoljnu bezbjednost da dovedemo u opasnost i ugrozimo jedinstvo društva ili ćemo da kažemo da sve to zajedno jeste važno, ali da se radi o privremenom izazovu s kojim se suočavamo i da je jasno da moramo da ga finansiramo izvan uobičajenog budžeta“, rekao je kancelar Šolc.

Kristijan Lindner se s tim ne slaže. Raspad „semaforske koalicije“, prema njegovom mišljenju, nije bio neophodan. „To su politički htjeli drugi“, rekao je Lindner. On je optužio svoje bivše koalicione partnere za prljavu igru. „Politička odgovornost države takođe uključuje i stil ponašanja u javnosti, kako se demokratija ne bi oštetila.“ On, kaže da neće da učestvuje u takvom pristupu. Lindner takođe zagovara brzo raščišćavanje puta za nove izbore.

Ali, kancelar i njegov ministar privrede i vicekancelar Robert Habek žele da se drže svog rasporeda. SPD i Zeleni nisu, kažu, „v.d. koalicija“, nego manjinska vlada. Zato su potpuno sposobni da djeluju i na međunarodnom nivou, poručuje ostatak „semaforske vlade“.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku