- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
18. 11. 2024. 09:14
Grad za sreću
To je san, što je jasno već iz promotivnog videa. Arhitekta svoju viziju opisuje kitnjastim riječima:
„Od Himalaja do tropskih ravnica, neprekidni tok vodenih biljaka i životinja karakteriše Grad svjesnosti“, kaže. Tu su kaskadne terase, mostovi na kojima se stanuje, obećava se duhovna ravnoteža.
Danska arhitektonska zvezda Bjarke Ingels trebalo bi da dizajnira ovaj grad usmjeren na svjesnost, nazvan Gelephu Mindfulness City.
Grad superlativa
Gelephu je provincija na jugu Butana, na granici s Indijom. Sada se onde planira grad superlativa, posvećen življenju u sadašnjem trenutku, održiv i osmišljen da čini svoje stanovnike uvjek srećnim — u skladu s bruto nacionalnom srećom po kojoj je kraljevstvo Butan poznato.
Pitanja koja je postavio butanski premijer u nedavnom govoru u Indiji bila su, naravno, čisto retorička: „Da li bi vaš grad bio podložan tržišnim interesima? Ili biste dizajnirali grad čiji je cilj promocija dobrobiti i povećanje sreće stanovnika?“
Grad će zauzimati površinu od 2.500 kvadratnih kilometara, gotovo tri puta veću od Berlina.
Imaće ekonomsku zonu s međunarodnim aerodromom, željezničkom linijom za Indiju i prostorom za kompanije iz raznih industrija. Biće ondje i duhovno središte budizma. Sve to u skladu s prirodom, uz korišćenje zelene energije i hidroenergije.
Ovaj grad na rijekama trebalo bi da postane centar za održive inovacije. „Grad prilagođen ljudima, dizajniran za saradnju, društvo i zajedništvo“, objašnjava arhitekta Bjarke Ingels.
Zabrinutost zbog iseljavanja
Butanski kralj je prošlog decembra, na dan državnog praznika, pitao narod da li su već čuli za Gelephu. Odgovor je bio potvrdan. Već prošle godine se čulo da bi projekat mogao biti realizovan.
Vrijeme je buđenja za Južnu Aziju, vrijeme rasta i velikih mogućnosti, izjavio je kralj Džigme Hesar Namgjel Vangčuk. Ovaj 44-godišnjak nosi titulu petog kralja zmaja, a narod ga smatra liderom koji ozbiljno shvata brige ljudi.
„Neki će se pitati kakve koristi projekat ima za nas lično, naše porodice i našu djecu. Izgradnja Grada svjesnosti zahtijevaće velika ulaganja u javnu infrastrukturu, poput puteva, mostova i aerodroma“, rekao je kralj okupljenima.
Nezaposlenost u zemlji je visoka, a atraktivnih poslova ima malo. Zato mnogi mladi Butanci odlaze u inostranstvo, posebno u Australiju, gdje često ostaju. Grad svjesnosti je projekat koji bi trebalo da zadrži mlade u zemlji i podstakne povratak onih koji su već otišli, kaže kralj.
„Naš izazov je u tome što naša zemlja ima jedva 700.000 stanovnika. Ako ne pronađemo prava rješenja, populacija bi mogla da se smanji do tačke gdje ćemo imati više prodavnica nego kupaca, više restorana nego gostiju i više domova nego stanara“, rekao je kralj.
„Vođeni zajedničkim težnjama i brigama, pred nama je jasan put. Naš neposredni cilj je da Butan postane razvijena zemlja“, rekao je kralj.
Finansiranje iz inostranstva
Međutim, za realizaciju projekta prvo treba prikupiti novac — od stranih investitora, ali i od Butanaca u dijaspori. Planirano je da se prikupi ukupno 100 miliona dolara od onih koji su blagostanje pronašli u inostranstvu.
U prvih sedam do deset godina očekuje se da će se u Gelephu naseliti 150.000 ljudi, a za nešto više od 20 godina taj broj bi mogao da poraste na milion.
Do sada, na račun Grada svjesnosti nije bilo značajnijih kritika, ali postoji skepsa u vezi s time može li mala zemlja zaista privući dovoljan broj investitora. Projekat se smatra vrlo avanturističkim i ambicioznim, ali u osnovi — veoma pozitivnim.