- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
27. 11. 2024. 07:29
Nemačkoj godišnje potrebno 288.000 stranih radnika
Dugoročno, nemačko tržište rada svake godine „u značajnom obimu“ zavisi od useljenika – to je zaključak analize koju je naručila fondacija Bertelsman. „Kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom i obezbedilo blagostanje Nemačke, useljavanje stranih radnika, posebno iz trećih zemalja, postaje sve važnije.“ Prema tome, do 2040. godine biće potrebno oko 288.000 stranih radnika godišnje kako bi se obezbedila dovoljna ponuda radne snage.
Prema studiji, bez dodatnih useljenika broj radnika smanjiće se do 2040. godine s trenutnih 46,4 miliona, na 41,9 miliona. Do 2060. godine taj bi broj, bez dodatne imigracije, mogao da padne čak za četvrtinu, na samo 35 miliona.
Tržište rada pred velikim izazovima
„Demografske promene koje će u narednim godinama zbog penzionisanja generacija koje su sada radno aktivne postaviti velike izazove pred nemačko tržište rada, takođe zahtevaju useljavanje“, kaže Suzane Šulc, ekspertkinja za migracije iz fondacije Bertelsman. „Naravno, prvenstveno se mora razvijati domaći potencijal radne snage – kako lokalnih stanovnika, tako i već useljenih osoba – kao i povećati njihovo učešće na tržištu rada.“ Međutim, buduće potrebe do 2040. godine ne mogu se zadovoljiti samo na taj način, kaže Šulc.
Reformisani zakon o useljavanju stručne radne snage pruža nove mogućnosti radnicima koji su zainteresovani za Nemačku. Međutim, prema studiji, oni neće doći bez izražene „kulture dobrodošlice“ u institucijama, firmama i zajednicama, kao ni bez dugoročnih perspektiva za ostanak.
Različite posledice za različite delove Nemačke
Do 2024. godine neće sve nemačke savezne pokrajine biti jednako pogođene nedostatkom useljavanja. Prema studiji, najveći pad radne snage zabeležiće se u Tiringiji, Saksoniji-Anhalt i Sarskoj oblasti, s više od deset odsto. Manji pad, ispod deset procenata, očekuje se u Hamburgu, Berlinu i Brandenburgu.
Nivo potreba za useljavanjem u nemačkim pokrajinama zavisi od projekcije potrebne radne snage do 2040. godine. S obzirom na to da se strukturne promene različito odražavaju, najviše stranih radnika biće potrebno u onim pokrajinama u kojima će do 2040. godine rast potreba za radnom snagom biti veći od smanjenja. To posebno važi za Baden-Virtemberg, Bavarsku, Hesen, Berlin i Hamburg.