David El  [ DW ]

08. 01. 2025. 10:54

Tramp bi do Grenlanda i silom

Spektakularni ledeni pejzaži, planine i tundra, jedinstveni životinjski svijet – Grenland bez sumnje nudi bezbroj motiva za impresivne fotografije i video-snimke, posebno danas u eri društvenih mreža. Međutim, predmet je neke druge rasprave da li je opravdano krenuti na kratak turistički izlet u Arktik, region snažno pogođen globalnim zagrijavanjem.

Javna polemika oko putovanja američkog preduzetnika Donalda Trampa Mlađeg ima druge razloge: njegov otac će za nekoliko dana ponovo da preuzme dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i očigledno je odlučan da Grenland pretvori u 51. američku saveznu državu.

Tramp Mlađi pokušao je da svoje putovanje predstavi kao nevini izlet: „Kao neko ko voli prirodu i ko je posjetio mnoga fascinantna mjesta širom svijeta, radujem se kratkoj posjeti Grenlandu ove nedelje kako bih se malo zabavio“, izjavio je za američku televiziju Foks uoči polaska. U međuvremenu je Trampovim avionom sletio na međunarodni aerodrom u Nuuku.

Prema izvještaju agencije Roojters, koja se poziva na izvore bliske Trampu Mlađem, planirao je da tokom jednodnevne posjete snimiti video-sadržaj za podkast i nije namjeravao da se susretne s političarima. Šef kancelarije grenlandskog Ministarstva spoljnih poslova, Mininngvak Klajst, rekao je za Rojters da će Tramp na Grenlandu da provede četiri do pet sati: „Nismo informisani o njegovom programu, što ukazuje na to da je riječ o privatnoj posjeti.“

Grenland kao ključ Trampove političke agende

Danski mediji izazvali su spekulacije izvještajem da je grenlandski premijer Mute Egede otkazao sastanak s danskim kraljem Frederikom u posljednjem trenutku. Kao razlog je navedena „kalendarska gimnastika“.

Instagram-profil Donalda Trampa Mlađeg, koji sebe naziva ljubiteljem prirode, prepun je političkih objava u skladu s politikom njegovog oca. Zato je teško zamisliti da se to putovanje može odvojiti od agende novog predsjednika SAD, koji će za dvije nedelje ponovo da preuzme dužnost.

Od pobjede na izborima u novembru, Tramp Senior već je zatražio kontrolu nad nekoliko mjesta izvan SAD. Izrazio je, recimo želju da Panamski kanal ponovo bude pod američkom upravom. Nakon prijetnji carinama Kanadi, Tramp je čak iznio i ideju o spajanju te dvije sjevernoameričke zemlje.

Međutim, najsnažniji su njegovi zahtjevi prema Grenlandu. Još 2019. godine, tokom svog prvog mandata, Tramp je pokazao interesovanje za kupovinu te danske teritorije. A nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen odbacila tu ideju, Tramp je otkazao zvaničnu posjetu Danskoj.

Posljednjih nedjelja Tramp je svoje želje ponovio. Prije polaska sina, objavio je video u kojem čovek s MAGA-kapom poziva Trampa da kupi Grenland i „oslobodi ga danske kolonijalne vlasti“.

Tramp obećava za Grenland i za njegovih 56.000 stanovnika zaštitu, ali razloge za te svoje težnje nije naveo. Ekonomski i geopolitički, kontrola nad resursima bogatim Arktikom povećala bi američki uticaj u regionu, gdje zbog topljenja ledenih kapa i Rusija i Kina sve agresivnije ističu svoje zahtjeve. SAD već imaju arktičku obalu zahvaljujući Aljasci i od 1951. godine drže vazduhoplovnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda.

Na konferenciji za novinare u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagu u utorak 7. januara Tramp je, na zaprepašćenje prisutnih, na pitanje jednog novinara može li da isključi mogućnost primjene vojne sile u svojim težnjama za „preuzimanjem“ Panamskog kanala i Grenlanda, Tramp jasno odgovorio da „ne može“.

Grenland i pitanje nezavisnosti

Grenland, međutim, postaje sredstvo u većoj igri, što izaziva kritiku političara poput Aje Kemnic, grenlandske poslanice u danskom parlamentu: „Ne želim da bude pijun u Trampovim divljim snovima o proširenju svog carstva“, napisala je na Fejsbuku.

U međuvremenu, u grenlandskoj unutrašnjoj politici vodi se drugačija rasprava o budućoj vlasti nad ostrvom. U novogodišnjem obraćanju premijer Egede pozvao je na „važan korak prema nezavisnosti“. „Budućnost i zemlja pripadaju nama“, rekao je.

Grenland, naseljen Inuitima, kolonizovale su Danska i Norveška u 18. vijeku, a kasnije je prešao pod dansku upravu. Nakon Drugog svjetskog rata formalno je dekolonizovan, ali i dalje uz brutalne poteze danskih vlasti poput prisilne sterilizacije žena i prisilno presjeljenje djece u Dansku. Ta djela tek sada se sistematski istražuju, što dodatno jača želju mnogih Grenlanđana za potpunim odvajanjem od Danske.

Kada se u aprilu budu održavali izbori za novi parlament u tom autonomnom regionu, zagovornici nezavisnosti očekuju dodatni vjetar u leđa. Egede je u svom govoru istakao da parlament već radi na nacrtu ustava za suvereni Grenland.

Danska ne želi da izgubi Grenland

Pitanje je, međutim, može li Grenland da opstane kao ekonomski nezavisna zemlja. Kopenhagen godišnje šalje Grenlandu oko 550 miliona evra, što čini trećinu ukupnog budžeta regiona.

Zbog bogatstva prirodnih resursa i geostrateškog značaja, Danska teško da bi se odrekla Grenlanda. Nakon Trampove ponude, danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen najavio je nove investicije u vojnu infrastrukturu na Grenlandu.

Dansko kraljevstvo takođe je redizajniralo državni grb, dajući Grenlandu više prostora na njemu. „Mi pripadamo zajedno“, izjavio je kralj Frederik u svom novogodišnjem obraćanju.

Da li će Grenlanđani da prihvate takav stav – to ostaje tema predizborne kampanje. Bez obzira na ishod – nezavisnost, priključenje SAD ili ostanak s Danskom uz veće subvencije – geopolitička važnost Arktika ide u prilog Grenlandu.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku