Aleksandra Mudreša (Podgorica)  [ DW ]

31. 01. 2025. 12:57

Crna Gora i uz Vučića i uz studente

Očekivano, podrška predsjedniku Aleksandru Vučiću dolazi iz poslaničkih klupa vladajućih partija bivšeg Demokratskog fronta koje inače podržavaju režim u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović tvrdi da je pod plaštom, kako ih je nazvao, takozvanih studentskih protesta u Srbiji, kao i „bestidnom zloupotrebom“ velike tragedije u Novom Sadu, vlast u Srbiji „izložena organizovanom napadu i nasrtaju određenih struktura koje djeluju iz pozadine“.

Bojović snažno podržava rukovodstvo Srbije „u trenutku u kojem je ona izložena najnovijem pokušaju destabilizacije u režiji ostataka ’duboke države’, ubjedljivo poražene na nedavnim izborima u SAD“.

Lider Bojovićeve partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević iz Nove srpske demokratije, među prvima su potpisali peticiju „podrške pravu na život“ predsjednika Vučića i tako se pridružili ministrima, ambasadorima i javnim ličnostima iz Srbije koji upozoravaju na „rastuću dehumanizaciju i satanizaciju“ njegovog lika i djela.

S druge strane, poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković za DW kaže da su građani Srbije, predvođeni studentima, masovnošću pokazali snažan potencijal da demokratskim pritiskom utiču na institucije da rade otvorenije, efikasnije i u granicama svojih ustavnih ovlašćenja.

„Ostavka premijera Miloša Vučevića može se shvatiti kao iznuđen manevarski potez, kojim vlasti u ovom trenutku žele da amortizuju potencijalno još veće snaženje protesta i ispostavljanje novih i radikalnijih zahtjeva“, ocjenjuje Laković za DW i dodaje da je „očigledno da postoji značajno raspoloženje za korenitim institucionalnim i političkim promjenama, a da li će se i do kog nivoa vlasti to desiti u ovom trenutku, to niko ne može da predvidi.“

Studentski protest pokazao da su promjene moguće

Iz opozicionih klupa stiže otvorena podrška srpskim studentima i želja da njihova istrajnost bude primjer koji bi trebalo da slijede njihove kolege u Crnoj Gori.

„Svi mi koji obavljamo javne funkcije, bilo da smo u vlasti, bilo da smo u opoziciji, moraćemo da naučimo i prihvatimo da se suočimo s kritikama koje nam učesnici i organizatori protesta upućuju, razumijevajući da je to njihov zadatak – da kritikuju sve ono što nije dobro ili što nije bilo dobro, bez obzira na to o kojem pojedincu ili političkoj opciji je riječ“, kaže za DW Nikola Zirojević, poslanik opozicionih Socijaldemokrata (SD).

I studenti i vlast u Srbiji pokazali su da u politici stvari nisu proste i jednostrane kao što izgleda, kaže za DW analitičar Stefan Đukić.

„Tamošnja vlast, naviknuta da vodi jedan vid borbe, da uvijek na isti način delegitimiše svu opoziciju s kojom se suočila, probala je isti taj modus. A kada je uvidjela da to ne funkcioniše, sada srlja iz greške u grešku nudeći sve veće i veće koncesije koje ne daju rezultata, već samo pokazuju ogromnu slabost kako bi se ostalo na vlasti. Studentski protest svima je pokazao da je promjene moguće izvesti, ali se mora biti iskren u namjeri“, smatra Đukić.

Mogu li masovni protesti da se preliju na Crnu Goru?

Neformalna grupa crnogorskih studenata „Kamo $utra“ tri puta je organizovala proteste tražeći ostavke čelnika bezbjednosnog sektora nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, kada je stradalo 13 ljudi, među kojima dvoje djece.

Od premijera Milojka Spajića do 1. februara očekuju – ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, rigoroznije dozvole za posjedovanja oružja, reformu sistema policije, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, i poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju. U suprotnom će, najavljuju, pozvati na građansku neposlušnost.

Zirojević podržava studente „i njihove aktivnosti koje sledi veliki broj građana“, i dodaje da se nada da će „po uzoru, ne samo na Srbiju, nego i na veći dio članica EU, ovi protesti biti dodatno pojačani, i brojnošću, ali i u smislu djelovanja.“

Prema mišljenju Đukića, nesumnjivo je da se forma protesta iz Srbije makar pokušala preliti na Crnu Goru, ali su, dodaje, protesti neuporedivi zbog niza faktora.

„Dok u Srbiji imamo vrlo vjerovatno direktnu odgovornost ljudi iz vlasti, te dugogodišnju autokratsku prirodu režima, u Crnoj Gori ta odgovornost može biti isključiva moralna, a vlasti su fluidne i promjenljive. Prosto je društvena klima sada takva da nema realnog prostora za masovne proteste u Crnoj Gori“, zaključuje Đukić.