Nenad Krajcer  [ DW ]

31. 01. 2025. 19:09

Projekat Fridriha Merca propao, AfD slavi

Napeta politička sedmica u Berlinu nastavila se i u petak (31.01.2025). Nakon što je u srijedu prošao zahtev Unije demohrišćana za pooštravanje imigracione politike, uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku (AfD) - što su mnogi doživjeli kao kršenje tabua i raskid prećutnog dogovora demokratskih stranaka da ne sarađuju s ekstremistima - poslanici CDU/CSU su i u petak u Bundestag stavili na glasanje predlog zakona čiji je glavni cilj smanjenje useljavanja.

Uniju u tome nisu omeli ni brojni protesti koji se od srijede održavaju ispred lokalnih kancelarija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU), kao ni istupanje iz stranke nekih poznatih javnih ličnosti jevrejskog porijekla, koji saradnju demohrišćana s desničarima smatraju nedopustivom.

Sjednica se pretvorila u dramu nakon što su liberali (FDP) najavili da će zatražiti odlaganje glasanja za 11. februar, posljednju planiranu sjednicu Bundestaga pred izbore 23. februara. Nakon dramatičnih razgovora koji su trajali satima i potpuno poremetili raspored Bundestaga, glasanje je uslijedilo – pet sati kasnije od planiranog.

Iznenađujuće odbijanje zakona

Rezultat ovog maratona bio je iznenađenje za mnoge: poslanici Bundestaga su većinom glasova – 350 protiv, 338 za – odbacili zahtjev CDU/CSU za usvajanje zakona o regulisanju priliva useljenika.

Ipak, ovakav ishod već se naslućivao u jutarnjim satima, kada su mediji pisali o mnogim poslanicima iz redova demohrišćana, ali i liberala, koji nisu željeli ponovnu saradnju s AfD-om. Kandidat Unije za kancelara Fridrih Merc je izrazio žaljenje zbog odbijanja zakona, ali je za njegov neuspjeh optužio socijaldemokrate i Zelene, rekavši da nisu spremni na kompromise.

AfD se u prvim izjavama nakon glasanja vidi kao pobjednik današnjeg napetog dana u Bundestagu.

„Ovo je demontaža Fridriha Merca. Sada je jasno da je jedino AfD garancija za ograničenje migracija", rekla je nakon glasanja Alis Vajdel kopredsjednica AfD. Vajdel je još govorila o „imploziji jedne narodne stranke", aludirajući na to da su mnogi poslanici Unije glasali protiv predloga rukovodstva svoje stranke.

Pitanje „zaštitnog zida"

Uzbudljivom glasanju prethodila je i žustra rasprava, u kojoj je predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Rolf Micenih optužio Uniju i njenog lidera i kandidata za kancelara Fridriha Merca da „ide glavom kroz zid" time što po svaku cijenu pokušava da progura zakone bez pružanja prilike ostalim demokratskim strankama u parlamentu da postignu dogovor bez AfD.

Nakon toga, riječ je preuzeo Merc. Odmah na početku uputio je poruku direktno na račun svoje prethodnice i političke protivnice Angele Merkel: „Priznajem da je naša stranka odgovorna što u ovom Bundestagu sada sjedi poslanička grupa AfD. Ali politika SPD i Zelenih je odgovorna za to što se broj njihovih poslanika udvostručio", rekao je Merc, aludirajući na migrantsku politiku Angele Merkel, koja je omogućila politički uspon AfD.

Merc je odbacio optužbe da glasanjem u petak i u srijedu, Unija otvara vrata desničarskim ekstremistima. „Nikada nećemo sarađivati s AfD. AfD želi da nas uništi", rekao je Merc. I ostali poslanici Unije koji su uzimali riječ tvrdili su da tzv. „zaštitni zid" protiv desničarskog AfD-a neće biti srušen.

Šta se dešava s Njemačkom?

Predstavnica Zelenih i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok obratila se poslanicima uoči glasanja i rekla da je od srijede partneri iz inostranstva neprestano pitaju šta se to dešava s Njemačkom. „Evropa sa pažnjom prati šta se ovdje događa", rekla je Berbok.

Predložila je da se zakon uputi na raspravu u tzv. posrednički odbor Bundestaga kako bi se omogućio kompromis stranaka bez učešća AfD.

„Imamo priliku da barem malo ispravimo sramotu od srijede", rekla je Berbok, misleći na glasanje CDU/CSU-a zajedno s AfD-om.

Ograničavanje migracija u prvom planu

Šta to sadrži predlog zakona oko kojeg se digla tolika prašina? Ključne su tri stvari:

1. Ograničenje useljavanja: U Zakonu o boravku ne bi se samo regulisao, već i kao primarni cilj ponovo uspostavio termin „ograničenje" doseljavanja stranaca. Ta riječ je 2023. uklonjena na inicijativu vlade Olafa Šolca u sastavu SPD, FDP i Zeleni.

2. Zabrana spajanja porodica: Spajanje porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom bilo bi obustavljeno. To se odnosi na ljude koji ne ispunjavaju uslove za azil, ali iz drugih razloga privremeno mogu ostati u Njemačkoj. Ova mjera već je bila na snazi između 2016. i 2018. A od 2018. iz humanitarnih razloga, mjesečno do 1.000 članova porodica osoba sa supsidijarnom zaštitom smije da se useli u Njemačku.

3. Jačanje uloge savezne policije: Savezna policija, koja je u Njemačkoj zadužena za obezbjeđenje granica i saobraćajne infrastrukture, uključujući željezničke stanice i aerodrome, trebalo bi da dobije sopstvenu nadležnost za „mjere okončanja boravka" na ukupno 5.700 željezničkih stanica u Njemačkoj, za koje je već djelimično nadležna. Ovi službenici ubuduće bi sami mogli podnositi zahtjeve za pritvor i zadržavanje kako bi osigurali deportaciju stranaca bez prava boravka. Do sada su savezni policajci za to morali tražiti saradnju s policijom pojedinih saveznih pokrajina, što se u praksi pokazalo kao neefikasno.

Zakon bez šanse

Međutim, i bez drame u Bundestagu, zakon bi teško stupio na snagu. Pošto zadire u nadležnosti saveznih pokrajina, morao bi da prođe i Bundesrat: a tamo su pokrajine u kojima demohrišćani vladaju u koaliciji sa socijaldemokratama ili zelenima, najavile da neće podržati zakon koji je izglasan zahvaljujući glasovima AfD-a ali i zbog djelova zakona koje smatraju nehumanima, poput zabrane spajanja porodica. Među najistaknutijim protivnicima ovog zakona iz redova CDU je gradonačelnik i premijer prijestonice-pokrajine Berlina Kai Vagner.

Stranke aktuelne manjinske vlade Olafa Šolca – SPD i Zeleni – već su više puta istakle da su protiv donošenja novih zakona, smatrajući da i postojeći, ako se striktno primjenjuju, omogućavaju smanjenje migracije.

Dio predizborne kampanje

Nešto više od tri sedmice prije prijevremenih izbora, ankete pokazuju da CDU/CSU vodi s oko 30 odsto podrške, dok AfD ima oko 20 odsto, a SPD i Zeleni po 15 odsto.

U redovnom ispitivanju javnog mnjenja javnog servisa ARD Dojčlandtrend, većina građana podržava pooštravanje useljeničke politike i inicijativu Fridriha Merca.

Analitičari vjeruju da Unija pokušava da povrati birače koji su je napustili zbog izbjegličke politike Angele Merkel. Istovremeno, mnogi birači CDU/CSU se protive bilo kakvom približavanju AfD, što su očito mnogi iz redova Unije i shvatili.

Mnogi posmatrači smatraju da je ova rasprava najviše koristila upravo AfD-u, koji se posljednjih godina uspješno profilisao kao jedina stranka koja se zalaže za ograničenje migracija.

Maraton u Bundestagu i prepucavanje demokratskih stranaka oko toga kako izbjeći približavanje desničarima, AfD je posmatrao sa zadovoljstvom sa svojih mjesta na desnoj strani Bundestaga. Upada u oči da su se poslanici AfD-a retko javljali za riječ, što ukazuje na to da se rasprava vodila uglavnom između Unije CDU/CSU i FDP-a s jedne strane i SPD-a i Zelenih s druge.