Teri Šulc  [ DW ]

06. 05. 2025. 08:54

Državljanstvo članica EU više nije na prodaju?

Manuel Delija je nije mogao da povjeruje kada je stigla presuda Suda Evropske unije od 29. aprila.

„Malo sam vrisnuo", rekao je on za DW. „Očekivao sam loše vijesti." Kao bloger protiv korupcije i izvršni direktor malteške organizacije civilnog društva Repubblika, dvanaest godina se borio protiv programa malteške vlade koji nudi državljanstvo stranim investitorima.

Malta je bila poslednja zemlja Evropske unije koja je nudila takozvane „zlatne pasoše". Ostali programi „novac za državljanstvo" u Bugarskoj i na Kipru ukinuti su poslednjih godina.

Odluka, kaže on, opravdava rad njegove koleginice i prijateljice Dafne Karuane Galicije, ubijene malteške novinarke koja se istakla u borbi protiv korupcije i koja je među prvima ukazivala na opasnosti ovih programa za sticanje državljanstva „preko reda".

Zlatni pasoši samo „komercijalna transakcija"

Evropska komisija je 2022. pokrenula je postupak protiv Malte zbog njene prakse dodjele državljanstva uglavnom na osnovu ulaganja u nekretnine, obrazlažući tu odluku stavom da primaoci državljanstva EU moraju da pokažu „stvarnu vezu" sa zemljom koja izdajepasoš, a ne samo finansijsku obavezu.

Najviši pravni organ EU utvrdio je da je malteška politika svela državljanstvo na „puku komercijalnu transakciju" i da „ta praksa ne omogućava uspostavljanje neophodne veze solidarnosti i dobre vjere između države članice i njenih građana, niti obezbjeđuje međusobno povjerenje između država članica".

Delija je rekao da je ima dobar osjećaj zbog odluke jer se zasniva na „vrijednostima, principima, solidarnosti" među državama članicama EU, imajući u vidu da svako ko ima malteški pasoš ima pristup ostalim zemljama unije.

Odakle su kupci malteških pasoša?

Delija je rekao da je sudska odluka „zaista potvrdila ono što smo pokušavali da kažemo, a to je da ovaj program nije opravdan pukom činjenicom da se preko njega dolazi do investicija". „Ne možete odrediti cijenu državljanstva. Ono vrijedi mnogo više od novca", rekao je Delija.

Od početka programa, Delija i drugi posmatrači postavljali su pitanja o tome koliko su malteške vlasti pažljivo provjeravale uslove boravka, s obzirom na to da se činilo da mnogi investitori nisu zaista boravili u zemlji tokom potrebnog perioda. U nekim slučajevima nije bilo ni jasno da li su nekretnine koje su kupili uopšte bile pogodne za stanovanje.

Podaci koje je prikupila Fondacija Dafne Karuana Galicija pokazali su da su u 9 od 10 slučajeva kupovine „zlatnih pasoša" kupci bili kineski investitori. Međutim, taj broj je premašio broj kineskih državljana koji su, prema popisu stanovništva, prijavljeni kao rezidenti Malte. To, kako je navela fondacija, sugeriše „da barem polovina njih ne koristi svoju zlatnu vizu za boravak na Malti", što je zapravo preduslov za njeno dobijanje.

Jedna vrata se zatvaraju, ali druga ostaju otvorena

Nakon presude, malteški premijer Robert Abela branio je princip „zlatnih pasoša", navodeći da je Malta tako zaradila više od 1,4 milijarde evra. Najavio je da će „prepraviti" sistem kako bi ga uskladio sa odlukom suda.

„Kao i uvjek, vlada Malte poštuje sudske odluke, dok se u ovom trenutku detaljno proučavaju pravne posledice ove presude, kako bi se regulatorni okvir o državljanstvu mogao uskladiti s načelima navedenim u presudi", rekao je.

Iako su kupljeni pasoši sada zabranjeni, postoje drugi načini za kupovinu ulaska u šengensku zonu bez pasoša. Čini se da za to postoji veliko interesovanje.

„Zlatne vize" funkcionišu po gotovo istim principima kao i programi pasoša, omogućavajući boravišne dozvole u zamjenu za kupovinu nekretnina ili druga veća ulaganja.

Kompanija Henley & Partners, koja je posredovala u malteškom programu pasoša, trenutno navodi 31 zemlju među svojim klijentima koje nude programe „boravka putem ulaganja". Polovina tih zemalja nalazi se u Evropskoj uniji.

„Ovaj program vam i dalje omogućava pristup mnogim slobodama unutar EU", napominje Ana Terone, savjetnica za politiku u globalnoj antikorupcijskoj organizaciji Transparency International.

Nakon presude, portparol Evropske komisije Markus Lamert naglasio je „ozbiljnu zabrinutost" u vezi sa programima zlatnih viza. „Takvi programi povećavaju bezbjednosne rizike, mogućnost pranja novca, utaje poreza i korupcije za cijelu Uniju", naveo je Lamert. Rekao je da zakoni EU o sprečavanju pranja novca „zahtijevaju od država članica koje sprovode te programe da prate rizike i uvedu mjere za njihovo smanjenje".

Rezolucija Evropskog parlamenta iz 2022. navodi da bi programi „boravka putem ulaganja" trebalo da uključuju „standarde i postupke na nivou EU za pojačanu dubinsku analizu i rigorozne provjere prošlosti podnosilaca zahtjeva i porijekla njihovog bogatstva", kao i unakrsne provjere u nacionalnim, evropskim i međunarodnim bazama podataka. Međutim, sprovođenje je prepušteno državama članicama.

Borba se nastavlja

Ana Terone se nada da će se proces koji je pokrenut nakon odluke o ukidanju „zlatnih pasoša" nastaviti.

„Ovaj način razmišljanja možda se može proširiti i na program zlatnih viza", rekla je Terone. Kada je riječ o solidarnosti i bezbjednosti među zemljama EU, smatra da je potreban zajednički napor kako bi se sprečio ulazak „korumpiranih i bogatih pojedinaca koji su do novca došli na sumnjive načine".

Za Deliju, kao državljanina Malte, sudska odluka ima ličnu težinu i opravdava rad njegove prethodnice Dafne Karuane Galicije. Rekao je da ova presuda jasno pokazuje da je državljanstvo „priznanje ugovora koji postoji između pojedinca i države, i jedinica solidarnosti koju delimo kako bismo živjeli zajedno na osnovu zakona". „A kada tome odredite neku cijenu, automatski ga obezvređujete."