Helen Vitl  [ DW ]

10. 05. 2025. 08:34

Kriza stanovanja: Njemačka planira „turbo-izgradnju“

Nekada vojni paradni prostor za prusku vojsku, a kasnije baza poznatog Berlinskog vazdušnog mosta, Tempelhofsko polje je od 2010. godine otvoreno za javnost kao rekreativna zona. Ovo polje obuhvata više od 300 hektara i jedno je od najvećih zelenih urbanih prostora na svijetu, omiljeno i među lokalnim stanovništvom i među turistima.

Nekada odbačeni planovi za izgradnju stanova na ovom prostoru sada su ponovo izvučeni iz fioka. Pokrajinska vlast Berlina planira izgradnju brojnih peto- i desetospratnica, kao i raznih pojedinačnih visokih zgrada, čime bi se zeleni prostor smanjio sa oko 300 na 180 hektara. Polovina planirane gradnje bila bi komercijalnog karaktera.

Eksplozija kirija – možda i najakutniji problem u Njemačkoj

Nedostatak stanova sa pristupačnim kirijama i eksplozija cijena zakupa postali su vjerovatno najakutniji društveni problem u Njemačkoj. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, nedostaje 800.000 stanova, dok su prosječne kirije u Berlinu porasle za 85,2 odsto – sa 8,50 eura po kvadratnom metru (bez troškova grijanja) 2015. godine na 15,74 eura u 2024. godini.

Kako bi se ovaj problem riješio, koalicija demohrišćana iz CDU/CSU i socijaldemokrata najavila je plan za „turbo stanogradnju", smanjenje birokratije, poreska rasterećenja i uvođenje subvencionih programa za gradnju i modernizaciju.

Savezno udruženje njemačkih stambenih i građevinskih preduzeća (GdW) pozdravilo je te planove kao „veliki iskorak". Posebno se ističe pojednostavljivanje zakonskog planiranja, izdavanja dozvola i propisa o zaštiti životne sredine, kao i planirani investicioni fond za stambenu izgradnju.

Berlin se i dalje bori sa stambenom krizom

Berlinska služba za stanovanje procjenjuje da ovom gradu-pokrajini trenutno nedostaje oko 100.000 stanova kako bi se ohladilo pregrijano tržište nekretnina. Očekuje se da će Berlin do 2040. godine dobiti 200.000 novih stanovnika, što znači da će morati da gradi oko 20.000 stanova godišnje.

Međutim, najnovije statistike pokazuju pad u izgradnji: tokom 2023. godine završeno je samo 15.965 novih stanova – što se objašnjava lošim ekonomskim uslovima i rastućim kamatnim stopama.

Mnoga dosadašnja nastojanja da se ublaži stambena kriza, poput kontrole kirija ili ograničenja rasta kirija, nisu urodila plodom, kaže Kristijan Miler, predsjednik Asocijacije arhitekata i inženjera Berlin-Brandenburg (AIV). S obzirom na dobru lokaciju i povezanost sa javnim prevozom, Miler se zalaže za promišljenu gradnju na obodu Tempelhofskog polja – kao kompromis između različitih interesnih grupa. Takođe i zato što je zemljište u vlasništvu grada i jeftinije je. „Važno je da se ovdje grade stanovi sa pravednim kirijama. Treba to da bude dobra mješavina. Državna stambena udruženja moraju biti uključena, i moramo obezbijediti raznovrsnost", rekao je Miler za DW.

Iako Tempelhof ima poseban značaj za lokalno stanovništvo i političare, Miler ističe da se situacija sa stanovanjem u međuvremenu drastično promijenila. „Devedeset odsto Berlinaca želi da sve ostane po starom. Dok im ne otkažu stan – i onda i oni moraju da traže novi", objašnjava Miler, dodajući da bi na Tempelhofu moglo da se obezbijedi stanovanje za 100.000 ljudi, bez da se prostor prenatrpa.

Malo povjerenja u obećanja o pristupačnim stanovima

Djelimično zaštićeno prirodno područje, djelimično gradski park, Tempelhofsko polje je postalo mjesto brojnih zajedničkih inicijativa – od eksperimenata sa održivom arhitekturom do kurseva za popravku bicikala.

„To polje je jedinstveno. Ono funkcioniše samo kao cjelina. Ako mu se uzme i najmanji dio, uništiće se njegova cjelokupna vrijednost", kaže Anita Miler, članica građanske inicijative „100% Tempelhofer Feld", koja je organizovala referendum 2014. kojim je spriječena izgradnja.

Ona, ukazujući na male bašte i gajenje cvijeća i povrća na ovom prostoru, podsjeća na jednu studiju iz 2021. koju je naručila sama gradska uprava. U toj studiji se naglašava jedinstven karakter ovog urbanog prostora, njegova kombinacija zaštićene prirode i rekreativnih zona. Takođe se ističe i njegov ekološki značaj – za očuvanje biodiverziteta, poboljšanje kvaliteta vazduha i hlađenje gusto naseljenih četvrti.

Zbog toga, ali i zbog rezultata referenduma iz 2014. na kojem se više od 64 odsto glasača izjasnilo protiv gradnje, vlasti sada, imajući u vidu sve veću stambenu krizu, predlažu da se gradi samo na obodima polja. Gradonačelnik Berlina Kaj Vegner (CDU) izjavio je u novembru 2024. za list „Tagesspiegel" da je moguće izgraditi 15.000 do 20.000 stanova na ivicama tog prostora. Ipak, i taj predlog nailazi na oštro protivljenje.

Istinska volja za pristupačnim stanovima – ili snovi investitora?

Opozicione partije u Berlinu, Zeleni i Lijeva partija, optužuju vladajuću koaliciju CDU-SPD da troši milione eura iz budžeta na istraživanja javnog mnjenja i urbanističke konkurse kako bi uticala na javnost u korist izgradnje stanova koje realno može da priušti samo mali dio građana. „Stalno govore da je riječ o potrebi za stanovanjem, ali budimo iskreni: riječ je o novcu, spekulacijama i snovima investitora. Da im je stvarno stalo do rješavanja stambene krize, imali bi bolje opcije", kaže Milerova, pozivajući se na razvojni plan Berlina do 2040. kojim su identifikovane i druge lokacije za izgradnju do 222.000 stanova.

Ideja da više gradnje automatski donosi više pristupačnih stanova je zastarjela, smatra ova aktivistkinja. Ona je uvjerena da vlasti moraju ulagati u nove oblike „demokratskog i održivog" urbanog razvoja koji „poštuje naše ekološke granice i vrijednosti otvorenog prostora".

Za sada je prostor zaštićen posebnim zakonom koji je usvojen poslije referenduma iz 2014. Ali Milerova upozorava da taj zakon može lako biti ukinut prostom većinom u Senatu Berlina: „Stanovanje po pristupačnim cijenama je i drugdje propalo kao princip. Zašto vjerovati da bi baš ovdje moglo da funkcioniše? Jednom kad se nešto ovdje izgradi – to će biti izgubljeno zauvijek."