Kristof Štrak  [ DW ]

23. 05. 2025. 07:50

Rusija i Ukrajina: Da li će papa biti posrednik?

Da li će Vatikan biti mjesto rusko-ukrajinskih mirovnih pregovora? Može li papa Lav lično da se uključi? Neki nagoveštaji postoje. Papa Lav XIV, izabran 8. maja 2025. godine kao naslednik pape Franje, već je dao signale koji ukazuju na spremnost Vatikana da posreduje. Taj utisak potvrdila je i italijanska premijerka Đorđa Meloni.

U utorak uveče (20. maj), nešto posle 23 časa, Meloni je na društvenoj mreži Iks objavila da je „telefonski razgovarala sa Svetim Ocem o narednim koracima koje treba preduzeti za izgradnju pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Američki predsjednik Donald Tramp i neki evropski lideri zamolili su je da „provjeri spremnost Svete stolice“ da bude domaćin takvih pregovora. Papa Lav potvrdio je svoju spremnost da u Vatikanu omogući razgovore između sukobljenih strana.

„...mir koji razoružava...“

Papa Lav je i prije toga otvorio prostor za takvu perspektivu. Kada ga gotovo niko još nije poznavao, i kada se kao novi papa 8. maja uveče pojavio na lođi Bazilike Svetog Petra, svoju prvu besjedu započeo je rečju „mir“, pozivajući se na prve riječi vaskrslog Isusa iz Biblije.

Nijedna druga riječ nije se češće pojavljivala u tom prvom govoru 267. pape nego „mir“. Lav je govorio o „miru bez oružja, miru koji razoružava“. Od tada se novinari pitaju: da li su te riječi bile više duhovna ili konkretna politička poruka.

Tokom mise povodom njegove inauguracije, Lav je poslao i dodatne signale. Prvu zvaničnu audijenciju dodijelio je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj supruzi. Ukrajinski predsjednik bio je jedan od prvih koji su telefonom čestitali nakon izbora pape.

Nakon ustoličenja, papa Lav, prvi papa rođen u SAD, primio je i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa i ministra spoljnih poslova Marka Rubija. Dvojica katoličkih političara bila su u pratnji svojih supruga.

Zvanični vatikanski video-izvještaj sa sastanka Lava i Vensa pokazuje da političar predaje domaćinu veliku kovertu: čestitku od Donalda Trampa. I tokom tog razgovora s američkim političarima govorilo se o ukrajinskom pitanju.

To je značajno, jer je papa Franja, koji je preminuo 21. aprila, dugo oklevao da jasno kritikuje agresora nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Dugo je samo izražavao žaljenje zbog patnji stanovništva s obje strane. To je izazvalo kritike, jer je pominjao samo žrtve, a ne i počinioce.

Franja i čovjek iz KGB-a

Vidjelo se da papa Franja nije želio da izgubi kontakt s ruskim pravoslavnim patrijarhom Kirilom, bivšim pripadnikom KGB-a i bliskim Putinovim saradnikom. Ipak, Zelenski je nakon smrti 88-godišnjeg pape Franje sa zahvalnošću i poštovanjem istakao da je Vatikan, daleko od očiju javnosti, više puta posredovao u razmjeni zarobljenika i zalagao se za ukrajinsku djecu deportovanu u Rusiju.

Nakon Trampovih neuspjelih pokušaja da ubijedi Vladimira Putina da popusti, politička pažnja sada se okreće Rimu. Samo, da li je to uopšte moguće – diplomatski, logistički, s aspekta bezbjednosti?

Vatikan, tačnije Kurija, u protekle tri nedelje uspješno je organizovala dva događaja od globalnog značaja sa stotinama državnih gostiju. Slika Trampa i Zelenskog kako razgovaraju na dve jednostavne stolice u bočnoj kapeli bazilike Svetog Petra na marginama Franjine sahrane brzo je postala kultna.

Sve što se tiče bezbjednosti, a što prevazilazi mogućnosti papine Švajcarske garde koja broji 120 ljudi, preuzima italijanska država. Italijanska premijerka Meloni tim povodom je poručila da je njena zemlja „spremna da dâ svoj doprinos, da promoviše kontakte i zalaže se za mir“.

Nekoliko puta od februara 2022. godine, papa Franja je slao jednog od svojih najbližih saradnika, kardinala Matea Mariju Cupija, sadašnjeg predsjednika Italijanske biskupske konferencije, kao (tada neuspešnog) posrednika u Moskvu i Kijev, pa čak i u Peking i Vašington. I u poslednjim nedeljama Franjinog pontifikata, jedan drugi kardinal boravio je u kriznim područjima Ukrajine.

Za nekoliko nedelja?

Ako bi obje strane bile spremne, kažu izvori, pokušaj posredovanja u Vatikanu mogao bi da počne za tri do četiri nedelje. Ali, jedna stvar je jasna: papa neće biti sve vrijeme prisutan tokom konkretnih pregovora. To će biti dijalog na radnom nivou. Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin poslednji put je bio u Vatikanu u junu 2019. godine.

Benjamin Dalke, katolički teolog na Univerzitetu u Ajhštetu i jedan od najboljih stručnjaka za SAD među crkvenim licima u Njemačkoj, „rezervisan“ je u vezi s posredovanjem Vatikana između Rusije i Ukrajine. Predsjednik Tramp je tokom predizborne kampanje najavio da će „okončati rat u roku od jednog dana. To očigledno nije uspjelo“, rekao je 43-godišnji teolog u intervjuu za DW. Prema njegovom mišljenju, Tramp „ne zna kako dalje“ i želi da uključi Vatikan „kao novog aktera kako bi se proces ponovo pokrenuo“.

Stručnjak za crkveno pravo, profesor Stefan Mikl, koji predaje na Univerzitetu Opus Dei u Rimu, ističe značaj neutralne uloge Vatikana. „Papa Lav će poštovati doslednu liniju Svete stolice, naime strogu neutralnost, bez otkrivanja bilo kakvih mogućih unutrašnjih preferencija“, rekao je Mikl za kelnski „Domradio“.

Regina Elzner, stručnjakinja za istočne crkve koja predaje u Minsteru, iznjela je kritičnije stavove na „Domradiju“. Postoji šansa da se crkveno sjedište, zajedno sa Italijom, prihvati kao neutralno mjesto za pregovore. S druge strane, kako kaže, papa Franja je izgubio mnogo kredibiliteta na ukrajinskoj strani u poslednjim godinama svog pontifikata zbog svog blagonaklonog stava prema Moskvi.

Glavni papin diplomata

Svaka riječ koju papa Lav sada javno izgovori pažljivo se prati širom svijeta – posebno kada se radi o sukobu na istoku Evrope. Moguće je da će njegov „ministar spoljnih poslova“, nadbiskup Pol Galager (71), koji već 40 godina radi u diplomatskoj službi Vatikana i već više od decenije je zadužen za odnose sa državama, uskoro započeti razgovore ili posjete koje neće nužno biti javno objavljene.

Proteklog vikenda u Rimu jedan od njegovih sagovornika bio je američki državni sekretar Marko Rubio. Nakon susreta, prema izvještajima američkih medija, Rubio je zahvalio Vatikanu na spremnosti da odigra „konstruktivnu i pozitivnu ulogu“.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku