Zorica Ilić (po agencijama)  [ DW ]

13. 06. 2025. 12:33 1

Nakon napada Izraela na Iran – pozivi na uzdržanost

Njemački kancelar Fridrih Merc jutros je telefonom razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. U izjavi njemačke vlade nije pojašnjeno da li je poziv bio prije izraelskog napada na Iran. Magazin Špigel piše da su Netanjahu i Merc razgovarali jutros oko 2:30 po njemačkom vremenu – neposredno prije početka izraelskih napada.

Merc je, nakon razgovora, pozvao na sastanak bezbjednosnog kabineta njemačke vlade. „Razgovarali smo o situaciji na osnovu informacija koje su nam bile dostupne“, naveo je kancelar.

„Ponovo potvrđujemo da Izrael ima pravo da brani svoje postojanje i bezbjednost svojih građana“, rekao je Merc, ali je istovremeno pozvao „obje strane da se uzdrže od koraka koji bi mogli da dovedu do dalje eskalacije i destabilizacije čitavog regiona“. Njemačka je, naveo je kancelar, spremna da utiče na sukobljene strane koristeći sva dostupna diplomatska sredstva.

Ministar Vadeful: Solidarnost s Izraelom

S obzirom na najnoviji razvoj događaja, njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful razmatra mogućnost skraćivanje svoje posjete Bliskom istoku. Nastavak njegovog putovanja u Izrael i Jordan trenutno se čini isključenim, rekao je Vadeful u Kairu. Njemačka vlada će i dalje, kako je rekao, u znak solidarnosti podržavati Izrael u njegovom pravu na samoodbranu. Pri tome će se, rekao je njemački ministar, i s Izraelom voditi razgovori o „okviru međunarodnog prava unutar kojeg djeluje“.

Centralni savjet Jevreja u Njemačkoj podržava napad Izraela na Iran. „Na osnovu svega što znamo, napad je čin osiguranja opstanka Izraela“, rekao je predsjednik Centralnog savjeta Jozef Šuster. „Njemačka vlada mora čvrsto da staji uz Izrael u ovoj situaciji“, naglasio je. Prema njegovim riječima Iran vuče konce i stoji iza terora i prijetnji Izraelu. „Vlada u Teheranu podržala je napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, baš kao što je podržala i Hute u Jemenu“, rekao je Šuster.

Strah od dodatne destabilizacije regiona

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je na odmazdu nakon izraelskog napada na Iran. Evropa poziva „sve strane da pokažu najveću moguću uzdržanost, odmah deeskaliraju situaciju i uzdrže se od odmazde“, napisala je Fon der Lajen na platformi Bluesky. Diplomatsko rješenje, kako je navela, sada „hitnije nego ikad“ u cilju „stabilnosti regiona i globalne bezbednosti“.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je duboku zabrinutost zbog izraelskih napada i pozvao obje strane na uzdržanost. „Generalni sekretar poziva obje strane na maksimalnu uzdržanost i izbjegavanje, po svaku cijenu, eskalacije sukoba. To bi bio razvoj događaja koji region teško može sebi da priušti“, preneo je Guterešov portparol.

Saudijska Arabija osudila je izraelski napad kao kršenje iranskog suvereniteta i bezbjednosti, te kršenje međunarodnog prava. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati dali su slične izjave. Oman, koji djeluje kao posrednik u pregovorima između SAD i Irana o nuklearnom sporazumu, upozorio je da izraelski napad potkopava bezbjednost i stabilnost regiona, i ugrožava mogućnost diplomatskog rešenja.

Jordanske oružane snage, prema navodima tamošnjih državnih medija, prijesreću iranske dronove i rakete. Sirene su se oglasile u glavnom gradu Amanu dok su iranske rakete letjele prema Izraelu. Visoki vojni zvaničnik rekao je državnoj novinskoj agenciji da vojne procjene ukazuju na to da će rakete i dronovi vjerovatno sletjeti na jordansku teritoriju, uključujući i naseljena područja. Jordan neće tolerisati nikakvo kršenje svog vazdušnog prostora, rekao je vojni zvaničnik.

Turska je osudila izraelski napad na Iran. Izrael mora odmah da zaustavi svoju agresiju, jer bi ona mogla da dovede do još većeg sukoba, saopštilo je tursko Ministarstvo spoljnih poslova. Kako se navodi, napad pokazuje da Izrael ne želi da riješi problem diplomatskim putem.

Izraelski napad na Iran osudila je i Rusija, označivši ga kao „eskalaciju“. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je, prema pisanju ruske novinske agencije Interfaks, da su zabrinuti zbog trenutnog razvoja događaja.

Kina je takođe izrazila duboku zabrinutost zbog, kako navodi Peking, ozbiljnih posljedica koje bi izraelski napad na Iran mogao da ima. Iznenadna eskalacija ne služi interesima nijedne strane, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu.

Burne reakcije na berzama

Izraelski napad na Iran doveo je do reakcija na berzama širom svijeta. Njemački berzanski indeks DAX započeo je dan sa značajnim gubicima. Nakon početka rada berze, on je pao za 1,5 odsto, na 23.411 bodova.

Berzanski stručnjaci govore o „sveobuhvatnom kretanju ka izbjegavanja rizika“ na finansijskim tržištima: ulagači bježe od rizičnih ulaganja poput deonica i posežu za bezbjednim utočištima poput zlata, švajcarskog franka ili dolara.

„Investitori se moraju suočiti s mogućnošću dva rata i paralelnog trgovinskog rata, i moraju ponovo da procjene rizike“, prokomentarisao je analitičar Johen Štancl iz brokerske kuće CMC Markets.

Cijene deonica na berzama već su i u prethodnim danima pokazale kakve su posljedice zbog rastućih geopolitičkih napetosti. Međutim, ova najnovija eskalacija na Bliskom istoku iznenadila je mnoge ulagače, što pokazuje i burna reakcija berze.

Cijene nafte rastu, Hormuški moreuz u fokusu

Ulagači reaguju na eskalaciju na Bliskom istoku masovnim preraspodjelama, i to ne samo na berzama, već i na tržištima roba i deviza. Cijena nafte porasla je za 13 odsto, a sjevernomorska nafta Brent trenutno se prodaje po ceni od 74,02 dolara po barelu (159 litara), što je rast od 6,7 procenata.

Ulagači na tržištu nafte u cijenu uračunavaju zabrinutost zbog snabdijevanja, jer će iranski izvoz nafte vjerovatno biti obustavljen na neko vrijeme. Ulagači se takođe usredsređuju na Hormuški moreuz, koji povezuje Persijski zaliv s Arapskim morem.

Iran je u prošlosti nekoliko puta prijetio blokadom tog moreuza, na primjer, kao odgovor na sankcije ili napade. Hormuški moreuz igra ključnu ulogu u cijenama nafte, s obzirom na to da kroz njega svakodnevno prolazi otprilike 20 odsto svjetske nafte.