- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
13. 06. 2025. 10:51
Njemački ministar odbrane u Kijevu: „I dalje smo uz Ukrajinu“
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) stigao je rano ujutro na željezničku stanicu u ukrajinskoj prijestonici Kijevu. Tamo ga je dočekao njemački ambasador Martin Jeger.
Kao i uvijek, njemački ministar putovao je noću preko Poljske, sa samo nekoliko pratilaca. Putovanje vozom, kao i mnoga prethodna putovanja njemačkih političara u Kijev, nije bilo najavljeno iz bezbjednosnih razloga. Ono dolazi u trenutku kada ukrajinski gradovi trpe napade ruskih dronova kao nikada ranije od početka rata u proljeće 2022.
Ovo je i prva posjeta Pistorijusa Ukrajini od promjene vlasti u Berlinu prije nešto više od pet nedelja. On je jedini ministar koji je ostao na funkciji u novoj vladi, nakon odlaska bivšeg kancelara Olafa Šolca (SPD) i njegove vladajuće koalicije i dolaska novog kancelara Fridriha Merca (CDU). Na peronu je Pistorijus izjavio da „ovo putovanje nema poseban cilj“. „Ovim želimo da pokažemo, sada na početku novog saziva parlamenta, da Njemačka i nova savezna vlada i dalje stoje uz Ukrajinu.“
Pistorijus: „Putin nastavlja sa neumanjenom surovošću“
Pistorijus, koji godinama otvoreno kritikuje nedovoljnu podršku Ukrajini od strane prethodne njemačke vlade, jasno izražava i svoj stav o ruskom predsjedniku: „Koliko god bilo tužno, to nije iznenađenje – dok drugi govore o mirovnim i pregovorima o prekidu vatre, Putin nastavlja rat s nesmanjenom surovošću.“
U njegovoj stranci, SPD-u, trenutno se vodi debata o mogućim pregovorima sa Rusijom, iako Moskva nastavlja s vojnim napadima. Početkom nedjelje pažnju je privukao dokument tzv. „mirovnih krugova“ SPD-a, koji se protive milijardama evra za naoružavanje Bundesvera – vojske za koju je i u ovom mandatu odgovoran Pistorijus.
Među potpisnicima tog takozvanog „Manifesta“ su bivši šef poslaničke grupe SPD-a Rolf Micenih i poslanik Ralf Štegner. U dokumentu se navodi: „Umjesto sve više novca za naoružanje, hitno su nam potrebna sredstva za borbu protiv siromaštva, zaštitu klime i očuvanje prirodnih resursa.“
„Manifestom“ se jedan deo SPD-a protivi i daljem razmještanju američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj i zalaže za dijalog s Moskvom.
Zelenski: „Volio bih da nam Fridrih da Taurus“
To nije baš podrška Pistorijusovoj posjeti Kijevu. Još u Njemačkoj, ministar odbrane je za taj dokument rekao sljedeće: „Taj papir je poricanje stvarnosti.“
U Ukrajini, međutim, on ne pokazuje svoje nezadovoljstvo. S ukrajinskim zvaničnicima razgovarao je o daljoj saradnji u oblasti naoružanja.
Nova njemačka vlada, koju čine konzervativni demohrišćani (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD), želi da se fokusira na pomoć ukrajinskoj proizvodnji oružja, a manje na direktnu isporuku njemačkog oružja. Ipak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu za njemački bulevarski list Bild, kaže: „Voleo bih da nam Fridrih da Taurus.“ Ali, kancelar Fridrih Merc još uvijek se uzdržava od odluke o isporuci tog tipa raketa.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim, Pistorijus je rekao da njemačka vlada ne razmatra isporuku sistema Taurus, iako Merc ranije kao opozicioni lider, ne samo da to nije isključivao, već se za to i zalagao. Umjesto toga, Pistorijus obećava Ukrajini dodatnih 1,9 milijardi evra za zajedničke projekte u oblasti naoružanja.
Kancelar Merc je već prilikom svoje prve posjete Ukrajini nakon izbora obećao milijarde evra pomoći. S novim obećanjima Pistorijusa, ukupna suma dostiže skoro devet milijardi evra samo ove godine. Zelenski je rekao da je Ukrajini trenutno najpotrebniji novac, jer su domaće fabrike oružja popunjene samo 60 odsto kapaciteta – zbog nedostatka kapitala.