Franciska Amler (ARD, Nju Delhi), Dijana Roščić  [ DW ]

19. 06. 2025. 08:01

Zašto Indija hoće da zna ko pripada kojoj kasti?

Indija sa svojih više od 1,4 milijarde stanovnika voli da se prikazuje kao moderna, digitalna i zemlja u usponu. Ipak, drevni kastinski sistem i danas umnogome određuje svakodnevni život: ljudi u Indiji se rađaju u određenoj kasti i mnoge aspekte svog društvenog života vode unutar tih granica - uključujući izbor bračnih partnera i bliskih prijatelja.

Šta su kaste?

Pojam kasta potiče od portugalske reči casta, što znači čista „rasa, loza, sorta“. Danas se koristi i u indijskim jezicima, ali su tamo u upotrebi mnogo stariji izrazi varna i džati.

Danas u Indiji postoji oko 3.000 kasti i 25.000 pod-kasti. Međutim, još u drevnoj Indiji, postojao je sistem zasnovan na varni, hijarhiji sa četiri osnovne kaste koji postoji i danas: bramani (sveštenici), a u nešto manjoj mjeri i kšatrije (vladari i ratnici), činili su vladajuće slojeve.

Iza njih su slijedile vaišije (trgovci, zanatlije i zemljoradnici), a na dnu hijerarhije su šudre (radnici).

Izvan ovog sistema nalazili su se potlačeni i progonjeni daliti (poznati i kao „nedodirljivi“) i adivasi (pripadnici plemenskih zajednica).

Vremenom je sistem postajao sve rigidniji, a pojava džatija (kastinskih grupa) dodatno je učvrstila podjele, uvodeći hiljade novih kasti i pod-kasti.

Kastinske razlike su se razvile i unutar muslimanskih zajednica širom potkontinenta. Britanska kolonijalna vlast dodatno je učvrstila sistem kroz klasifikacije pri popisima i davanjem povlastica hrišćanima i pripadnicima određenih kasta.

Kastinski sistem zabranjen - ali postoji

Zvanično - kastinski sistem je već decenijama zabranjen. Međutim, stvarnost je da su kaste još uvijek neodvojiv dio indijskog društvenog života, ali i složeno, goruće političko pitanje. Uprkos tome - ne postoji saglasnost o tome koliki dio stanovništva pripada kojoj kastinskoj kategoriji.

Ustav zabranjuje diskriminaciju i obavezuje državu da obezbijedi jednake šanse za sve. Zato za pripadnike potlačenih društvenih grupa postoje kvote – u državnoj službi, na univerzitetima, u parlamentu.

Obim i domet mnogih od tih programa — poznatih pod zajedničkim nazivom „rezervacije“ — politički su sporni.

Jer, postavlja se pitanje koliko je takav sistem zaista pravičan, ako niko tačno ne zna koliko je ljudi uopšte pogođeno?

Posljednji sveobuhvatni popis 1931. godine

Posljednji sveobuhvatni popis po kastama sproveden je 1931. godine, još u vrijeme britanske kolonijalne vlasti. Od tada su indijske vlade izbjegavale da se ponovo pozabave ovom temom.

Sada je vlada premijera Narendre Modija popustila pod pritiskom opozicije. To je izazvalo burne rasprave, i to i na indijskoj televiziji. Za neke grupe, ovaj popis bi mogao da znači gubitak uticaja i privilegija.

Vlada brani ovaj potez. Cilj je, kako kaže ministar informisanja Ašvini Vaišnav, da se „ojača društvena i ekonomska struktura društva“.

Kastinski sistem i dalje oblikuje svakodnevicu

Balram Jadav radi kao čuvar na ulazu jedne poslovne zgrade u Nju delhiju i kontroliše ko ulazi. To je miran, neupadljiv posao u velikom gradu, gdje njegovo porijeklo jedva da igra neku ulogu. Ali kad se vrati u svoje rodno selo u saveznoj državi Utar Pradeš, najvažnije postaje kojoj kasti pripada – a njegova je pri samom dnu hijerarhije.

„Kad je neka proslava ili obed, postoje odvojeni redovi za različite kaste, dakle za više i niže. Ne sjedimo zajedno, ne jedemo zajedno. To neće nestati; to je duboko ukorijenjeno u selima“, kaže Jadav.

Prema procjenama, niže kaste čine oko polovinu indijskog stanovništva, ali pouzdani podaci ne postoje.

Ašok Barti, pripada dalitima, na samom dnu društvene hijerarhije i decenijama se bori za socijalnu pravdu.

„Po našim procjenama, više kaste kontrolišu Indiju – ali njihov tačan udio teško je odrediti. To će se posle popisa promijeniti. Pokazaće se koliko je učešće pojedinih kasta u javnoj upravi – recimo u pravosuđu i drugim profesijama.“

Popis kao „prekretnica“ za socijalnu pravdu?

Za Bartija, ovaj popis je mnogo više od pukih statističkih podataka:„Indija je kastinsko društvo – kasta je ovdje norma i osnovna struktura. To vodi ka isključivanju, diskriminaciji, obespravljenosti, kao i predstavama o nadmoćnosti i inferiornosti. Ako zaista želimo da sprovedemo socijalnu pravdu, ovaj popis biće prekretnica."

Čuvar Balram se nada da se sve neće završiti samo na brojkama, već da će doći do stvarnih promjena u svakodnevici: „Trenutno, pod ovom vladom, koristi imaju samo određene kaste i zajednice. Ali posle kastinskog popisa, nadam se da će i drugi imati koristi – nadam se svi.“

Ali, nisu svi tog mišljenja. Kritičari upozoravaju da bi popis mogao da učvrsti pripadnost kastama i još više produbi društvene podjele. U zavisnosti od rezultata, mogli bi se tražiti novi ili prošireni sistemi kvota. Već sada je izvjesno da će doći do novih političkih sukoba.