Adam Bahidž Adada  [ DW ]

21. 06. 2025. 08:13

Kako rijetki metali određuju našu budućnost

Danas se nalaze u gotovo svakom modernom uređaju: rijetki zemni metali ili rijetke zemlje. Iza tog pojma krije se 17 metala poput itrijuma, cerijuma ili evropijuma. Ugrađuju se u proizvode moderne tehnologije poput mobilnog telefona, LED lampi ili kamera. Od njih mogu da se proizvode takozvani trajni magneti – magneti koji su mali i laki, a ipak imaju izrazite magnetne osobine. Jednom proizvedeni, zadržavaju decenijama svoja svojstva.

Zato su rijetki metali neizostavni za izgradnju vjetroturbina ili električnih automobila. Takođe se koriste i u vojnoj industriji, na primjer u proizvodnji borbenih aviona, podmornica, laserskih oružja i odbrambene tehnologije. Njihov strateški značaj za trgovinu i odbranu čini ove metale iznimno vrijednima. Dva su posebno tražena: neodijum i prazeodijujum – dva najvažnija elementa za proizvodnju trajnih magneta. Trenutno im je tržišna cijena oko 55 eura po kilogramu. Još je vrijedniji terbijum – kilogram može da košta i 850 eura.

Rijetki metali zapravo nisu tako rijetki, ali…

Pojam „rijetki metali“ ili „rijetke zemlje“ se ustalio, ali ti se elementi prilično često nalaze u stijenama i mogu da se nađu širom svijeta. Problem je u tome što se njihovo vađenje često ne isplati. Industrijsko iskopavanje je isplativo samo tamo gdje se pojavljuju u dovoljno velikim koncentracijama. A takve su regije rijetke.

Sedamdeset odsto svih metala rijetkih zemalja trenutno se kopa u Kini, pokazuje studija Američke geološke službe (USGS), važnog kartografskog instituta u SAD-u. Velik dio rijetkih metala dolazi iz rudnika Bajan Obo na sjeveru Kine.

Ovaj rudnik ima veliki geopolitički značaj. On je mnogo veći od drugog po veličini nalazišta rijetkih metala u Australiji i na Grenlandu. I u njemu mogu da se nađu svi elementi koji su važni za proizvodnju trajnih magneta.

Kineski monopol nad rijetkim zemljama

Nakon vađenja iz zemlje slijedi složen proces: rijetki metali se razdvajaju i pročišćavaju u visoko specijalizovanom postupku kako bi se pripremili za dalju obradu. Taj se proces takođe uglavnom odvija u Kini. Zato ona isporučuje ne samo većinu rijetkih metala, nego i većinu trajnih magneta u svijetu.

Posebno je vidljiv kineski monopol kada se rijetke zemlje podijele na lake, srednje i teške. Laki elementi – osim neodijuma i prazeodijuma – obično su manje vrijedni, češći i lakše dostupni. Jer, njih je jednostavnije odvojiti od minerala u kojima se nalaze.

Evropska unija uvozi 80 do 100 odsto lakih rijetkih metala iz Kine. A teže rijetke zemlje rjeđe su i zahtijevaju još složenije metode razdvajanja pa trenutno u potpunosti dolaze iz Kine.

Kako EU i SAD žele da postignu veću nezavisnost

Mnoge zapadne zemlje zabrinute su zbog kineskog monopola. Zato su EU i Sjedinjene Američke Države posljednjih godina započeli sa sopstvenom eksploatacijom ovih vrijednih sirovina. To je moguće, na primjer, takozvanim urbanim rudarenjem – postupkom u kojem se rijetke zemlje izvlače iz otpada. Stari uređaji poput mobilnih telefona, laptopa ili čak limenki recikliraju se u tu svrhu.

Godine 2024. Evropska unija je donijela zakon o kritičnim sirovinama. Trebalo bi da on učini lance snabdijevanja nezavisnijima i da izgradi domaće kapacitete. U njemu se postavljaju neobavezni ciljevi o količini sirovina koje bi trebalo da se proizvode do 2030. unutar Unije. Tako se strateški projekti mogu smjestiti u državama članicama i partnerskim zemljama poput Norveške. Osim toga, EU se nada da će se tako olakšati pristup sredstvima i brže izdavati dozvole.

I Vašington intenzivno ulaže u eksploataciju u svojoj zemlji. Amerikanci žele da do 2027. stvore sopstvene lance snabdijevanja koji obećavaju dodanu vrijednost „od rudnika do magneta“ unutar Sjedinjenih Država. Dodatni fokus je i na potencijalnim područjima eksploatacije kao što su Ukrajina i Grenland.

Obje su zemlje za američkog predsjednika Donalda Trumpa posebno relevantne jer teoretski raspolažu velikim nalazištima. Ali ona su zasad teško dostupna – pa ostaje neizvjesno koliko je eksploatacija u tim zemljama uopšte realna.