Ines Ajzele  [ DW ]

16. 07. 2025. 08:44

Rusija nudi „anti-vouk vize“ emigrantima sa Zapada

Rasel je to uradio: Australijanac je u Rusiji dobio takozvanu „vizu zajedničkih vrijednosti“ (Shared Values Visa). Na svom Jutjub kanalu „Putovanje s Raselom“ (Travelling with Russell) objavio je i snimak svoje poslednje posjete tamošnjim vlastima. „Sada imam tri godine da ovdje živim, da nađem posao i skrasim se“, kaže Rasel u kameru. Sedam nedelja nakon objavljivanja, snimak je pogledalo više od 43.000 ljudi.

Rasel nije jedini koji želi da živi u Rusiji. Na društvenim mrežama ima mnogo drugih naloga iseljenika sa Zapada koji žive u Rusiji ili onih planiraju to da urade, a koji hvale Rusiju kao bolje mjesto za život. Za njih je previše liberalno ono što se dešava u njihovim zemljama porijekla – na primjer kada je riječ o porodici, religiji, LGBTQ+ zajednici i migracijama. Privlači ih mogućnost da žive u konzervativnijem društvu.

Ruski državni mediji promovišu snimke useljenika

Ali, aktivnosti na društvenim mrežama blogera poput Rasela, delom mogu biti podržane, pa čak i usmjerene, od strane zvanične Moskve.

U martu je nezavisni ruski portal „Važne priče“ (Important Stories) specijalizovan za istraživačko novinarstvo, a čija je redakcija u Letoniji, objavio da ruski državni emiter za inostranstvo RT – koji je pod sankcijama u mnogim djelovima Zapada – navodno finansira video-snimke na društvenim mrežama u kojima stranci hvale Rusiju, a kritikuju Zapad. Prema izvještaju portala, zaposleni u RT stajali su iza Jutjub-kanala „Ruski put“ (Russian Road), koji sadrži takve video-snimke.

I drugi ruski državni mediji opširno izvještavaju o onome što smatraju uspješnim slučajevima zapadne migracije u Rusiju.

Putin: „Pružanje humanitarne pomoći“

Dozvolu boravka, neformalno poznatu kao „anti-vouk viza“, uveo je dekretom u avgustu 2024. predsjednik Vladimir Putin. U njemu se navodi da je viza namjenjena „pružanju humanitarne pomoći osobama koja dele tradicionalne ruske duhovne i moralne vrijednosti“. Inače – riječ „vouk“ (woke) koristi se za one koji su politički svjesni i posvećeni borbi protiv rasističke, seksističke i socijalne diskriminacije.

Državljani ili stalni stanovnici evropskih zemalja, Sjedinjenih Država, Australije, Japana i nekih drugih zemalja, mogu da podnesu zahtjev za „vizu zajedničkih vrijednosti“, a pritom ne moraju da dokazuju da tečno govore ruski, da znaju bilo šta o kulturi te zemlje, niti da poznaju njene zakone. Međutim, kandidati moraju da izjave da se ne slažu s politikom svoje zemlje porijekla. Viza se obično izdaje na tri godine i može se produžiti.

Šta je cilj Rusije?

„To je prije svega simbolička politika i odvija se u dva smjera, interno i eksterno“, kaže Katarina Blum, šefica Odeljenja za sociologiju na Katedri za istočnoevropske studije Slobodnog univerziteta u Berlinu. „Vizom i pozitivnim pričama zapadnih imigranata, Rusija pokazuje svojim građanima: ’Gledajte, postoje ljudi koji dolaze kod nas, jer mi ispunjavamo ono što im nedostaje na dekadentnom Zapadu. A oni ujedno žele da se vrate hrišćanskim, zapadnim vrijednostima.’“

A zapadnom svijetu poručuju: „’Možete da dođete kod nas ako vas sve to toliko muči. Mi predstavljamo bolju Evropu, Evropu patriotizma i tradicionalnih vrijednosti, kao i rodnih uloga koje više ne postoje nigdje drugdje.’“

Ali pored simbolike, sigurno je da ulogu igraju i ozbiljni demografski izazovi s kojima se Rusija suočava, ukazuje Blum. Rusko stanovništvo već godinama se smanjuje, a uprkos podršci vlade, stopa nataliteta suviše je niska. I ruska agresija u Ukrajini dovela je do velikih gubitaka i dodatne emigracije, posebno mladih Rusa.

Rusija – „bezbjedna za tradicionalne hrišćanske porodice“

Porodice kao što je Finstra, koja je emigrirala iz Kanade u Rusiju s osmoro djece, više su nego dobrodošle. Oni na društvenim mrežama detaljno izvještavaju o svom novom životu. Otac Arend Finstra u jednom od video-snimaka objašnjava: „Rusija je jedna od retkih zemalja koja je još uvjek bezbjedna za tradicionalne, hrišćanske porodice.“ Pored toga, u Kanadi je, kaže, sve teže prehraniti porodicu, dok je finansijska situacija u Rusiji bolja.

Platforme koje podržavaju prijavu za „vizu zajedničkih vrijednosti“ ujedno reklamiraju i takve dodatne pogodnosti. Govori se o niskim porezima, besplatnom obrazovanju, odličnoj zdravstvenoj zaštiti i niskim troškovima života.

Sve to pada na plodno tlo kod nekih ljudi iz zapadnih zemalja. Prema riječima portparolke ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, do maja, devet mjeseci nakon uvođenja, 1.156 ljudi podnjelo je zahtjev za „vizu zajedničkih vrijednosti“, od kojih su najveća grupa (224) bili Njemci. Ali, to teško da će biti dovoljno da se riješi demografski problem Rusije.

Dio ruske propagande

„Anti-vouk viza“ i njena promocija u medijima samo je jedan od mnogih sistematskih pokušaja propagande i dezinformacija Rusije. U nekim drugim stvarima, Moskva je navodno pribjegla još drastičnijim metodama. Na primjer, u predizbornoj kampanji u SAD, navodno su bili angažovani glumci da snimaju lažne video-zapise.

Ekspertkinja za Rusiju iz Berlina, Katarina Blum, takođe gleda na „vizu zajedničkih vrijednosti“ u kontekstu ruske propagandne mašinerije. Ali kako naglašava, čini se da Rusija istovremeno želi da privuče što više „pravih“ stranaca, kako bi se izborila sa sopstvenim demografskim problemima.