Zorica Ilić (priredila izbor štampe)  [ DW ]

21. 07. 2025. 13:42

Intervju sa Alis Vajdel: debakl televizije i reklama za AfD

Svakog ljeta Prvi i Drugi program njemačke televizije (ARD i ZDF) emituju intervjue sa vodećim političarima u zemlji. Ove nedelje (20.07.2025) na red je došla predsjednica stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Alis Vajdel.

AfD je stranka koja je proglašena djelimično ekstremno desničarskom, stranka sa kojom nijedna druga partija u Bundestagu ne želi da sarađuje, odnosno koalira. Ipak, AfD je na vanrednim izborima u februaru ostvarila istorijski uspjeh, postavši druga najjača snaga u Bundestagu. Podrška AfD-u i dalje raste, što zabrinjava stranke okupljene oko demokratskog centra, kao i veliki dio civilnog društva u Njemačkoj.

Tokom intervjua sa Vajdel na otvorenom u vladinoj četvrti u Berlinu, nešto više od dvadesetak ljudi u organizaciji Centra za poltičku ljepotu, pravili su galamu i puštali muziku iz autobusa opremljenog jakim zvučnicima.

To je rezultiralo time da su se novinar i političarka jedva razumjeli, a gledaocima je onemogućeno normalno praćenje razgovora. Na društvenim mrežama, kao i u nekim medijima, uslijedile su optužbe na račun ARD-a: taj javni servis trebalo je da prekine intervju, te da je na ovaj način samo napravio reklamu AfD-u.

28 minuta farse

„Od sinoć je takođe poznato da ARD i Markus Prajs (šef dopisništva ARD-a u Berlinu i voditelj intervjua – prim. aut.) ulažu svu svoju nesposobnost u projekat kako bi pridobili još više glasača za stranku. Vajdel je jedva uspjela da dođe do riječi jer je levičarski fleš mob s druge strane rijeke Špre pokrenuo lavinu buke. Demonstracije nisu bile prijavljene. I premda je veliki policijski kombi bio parkiran samo stotinak metara dalje, buka, začudo, nije prestajala sve do tačno posle intervjua", piše magazin Fokus u svom onlajn izdanju u tekstu pod naslovom „28 minuta farse: ARD prijeti da se uguši u sopstvenom stavu". List ocjenjuje da je ovim ispisana neka vrsta televizijske istorije. „Nažalost, na loš način", ocjenjuje Focus.

„Od samog početka, Vajdel i novinar Markus Prajs morali su da se takmiče sa bukom u pozadini. Demonstranti i voditelj time su svakako učinili uslugu AfD-u, jer buka upravo služi narativu žrtve koji promoviše desničarsko-ekstremistička stranka, prikazujući se kao navodno progonjeno nevinašce", piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). Ovaj list ocjenjuje da je ARD tek nakon intervjua djelovao promišljenije kada je saopšteno da će biti izvučene konsekvence iz ovog slučaja i izrazio žaljenje jer je „zbog akcije demonstranata intervju djelimično bilo teško razumjeti".

Težak razgovor

Štern piše da Vajdel odbila da se obavežei na pravnu državu u Njemačkoj, te ocjenjuje da je intervju bio težak.

„Bio je to težak razgovor, koji je šef ARD-ovog studija u Berlinu, vodio sa čelnicom AfD-a Alis Vajdel. Težak jer ga je grupa demonstranata preko puta toliko ometala skandiranjem i glasnom muzikom da su se novinar i političarka jedva međusobno čuli. Težak je bio i u sadržajnom smislu. Jer kada je riječ o sumnji da je ekstremna, s kojom se stranka suočava, Vajdel je odbila da se izjasni da li se obavezuje na poštovanje njemačke pravne države, o čemu je više puta bila pitana", piše Štern.

Štern navodi da je Vajdel, kada ju je novinar Prajs suočio sa optužbama da je njena stranka desničarsko-ekstremistička, odgovorila klasičnim kontraargumentom AfD-a da je Savezni zavod za zaštitu ustava "politička" organizacija. "U svakom slučaju odbacujem etiketu 'sigurno desničarski ekstremistička'", rekla je Vajdel. "To je potpuna besmislica. To dolazi od institucije koja nije politički nezavisna, Služba za zaštitu ustava (unutrašnja tajna služba). Tu službu vode nama suparničke stranke", rekla je Vajdel u intervjuu", piše Štern.

Debakl

Švajcarski Noje Cirher cajtung (NZZ) ocjenjuje da je ARD morao da prekine intervju, da su „levičarski demonstranti pretvorili intervju u farsu", dok je „najveća javna radio-televizija na svijetu sve posmatrala bez djelovanja".

„Kada je riječ o AfD, često se stiče utisak da javni servisi ne samo da kritikuju desničarsku stranku – za šta postoji mnogo dobrih razloga – već je zapravo demonizuju. Intervju sa Vajdel se nenamjerno uklapa u tu sliku. Umjesto emitovanja četvrt sata demonstranata koji ometaju i skandiraju 'Sranje, AfD', televizija je trebalo da prekine razgovor i započne ga ispočetka. ARD-ov (ogromni) studio u glavnom gradu je odmah iza ugla. Vjerovatno se tamo mogao naći slobodan prostor, posebno u nedelju. ARD je to dugovao ne samo osobi koju intervjuiše, već i svojoj publici.

AfD je radikalna, često neprijatna stranka. Ali nije zabranjena i dobila je jedan od pet glasova na nedavnim saveznim izborima. Trenutno predstavlja najjaču opozicionu frakciju u parlamentu. To je u jednoj demokratiji ključna uloga. Najmanje što pristalice i protivnici stranke mogu da zahtijevaju jeste neometan nastup. Tek tada mogu da formiraju sopstveno mišljenje. Činjenica da je to u ovom slučaju bilo teško moguće isključiva je odgovornost ARD-a koji je vodio razgovor. Bio je to debakl", ocjenjuje NZZ.