Liza Luj  [ DW ]

11. 09. 2025. 09:51

Baltik u brigama zbog rusko-bjeloruskih vojnih vježbi

Pojas ničije zemlje između Litvanije i Bjelorusije širok je samo petnaestak metara, dugačak 600 kilometara i omeđen s dvije metalne ograde. Na vrhu litvanske ograde je i žilet-žica, a iznad su i nadzorne kamere. U pravilnim razmacima i uz zujanje, okreću se s lijeva na desno. Povremeno zumiraju.

Litvanija se brine zbog mogućih povreda granice – posebno od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. Ta se briga sada pojačava zbog vježbi pod imenom „Zapad“. Od 12. do 16. septembra u njima će učestvovati nekoliko desetina hiljada vojnika iz Rusije i Bjelorusije.

Trebalo bi da budu korišćeni tenkovi i mitraljezi, ali i nova ruska hipersonična raketa Orešnik. Ona navodno može da bude naoružana i nuklearnim bojnim glavama.

Takve zajedničke vježbe organizovale su se redovno od 2009. godine, ali ovo su prvi takvi manevri od početka invazije na Ukrajinu. A i prvi nakon incidenta od 10. septembra, kada je NATO iznad Poljske oborio nekoliko ruskih dronova.

Rusija kao mogući agresor

Kao reakciju na predstojeću vojnu vježbu, litvanski graničari proteklih nedjelja prošli su dodatne obuke. Oni će tokom vježbi sprovoditi dodatne patrole, objašnjava general Rustamas Ljubajevas iz državne granične službe.

„Na Rusiju od početka rata u Ukrajini još više gledamo kao na mogućeg napadača“, kaže on za DW. „Računamo s povredama granice – na primjer tako što se instrumentalizuju migranti, kao što se to već događalo u prošlosti.“

Prema takvim izvještajima, Rusija je 2022. dovela hiljade migranata u Bjelorusiju kako bi ih ona slala preko granice, između ostalog i u Poljsku. Moskva je, pretpostavljaju ti izvori, na taj način htjela da destabilizuje zemlje Evropske unije.

Osim toga, Litvanija se priprema i na to da bi vojnici u predstojećim danima mogli bez dozvole da pređu granicu ili da preko nje usmjere dronove, kaže general Ljubajevas: „Takvih hibridnih napada već je bilo.“

Baltičke države stalno izvještavaju o dronovima koji ulaze u njihov vazdušni prostor. Tako su na primjer u julu ove godine dva drona iz Belorusije uletjela su u Litvaniju i tamo se srušila.

Litvanija se naoružava

Litvanija, u međuvremenu, pokazuje i sopstvenu vojnu snagu. Zemlja narednih dana, zajedno sa Poljskom, Estonijom i Letonijom, organizuje sopstvene vojne vježbe. U njima bi trebalo da učestvuje do 40.000 vojnika.

Osim toga, Litvanija planira da 2026. poveća svoj vojni budžet na više od pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2021. budžet te zemlje za odbranu bio je ispod dva odsto BDP.

Linas Kojala, šef Centra za geopolitiku i bezbjednost, trusta mozgova iz Vilnjusa, vjeruje da postoji dugoročna opasnost: „Rusija nas posmatra kao teritorije koje bi trebalo da budu pod kontrolom Kremlja“, kaže on za DW. „Ne mislim, doduše, da će Rusija u neposrednoj budućnosti da napadne Litvaniju, ali pratićemo da li će Moskva, ako njene trupe koje su sada stacionirane u Bjelorusiji tamo i ostanu, zaista da izgradi dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla za sedam ili deset godina da posluži kao baza za scenario napada.“

Baltičke države „u istom čamcu“

Takve brige dijeli i Karlis Bukovskis, direktor Instituta za međunarodna pitanja u Rigi, glavnom gradu Letonije, koja je takođe susjed Bjelorusiji. Tri baltičke države, u koje spada i Estonija, „sjede u istom čamcu“, kaže Bukovskis. „Mi sebe vidimo kao cjelinu kad je riječ o Rusiji“, kaže on za DW i pritom govori o „zajedničkoj traumi“.

„Kroz tajni pakt Hitlera i Staljina iz 1939. nacistička Njemačka prepustila je baltičke države Sovjetskom Savezu, koji je kasnije, od 1944. do 1991. okupirao naše zemlje“, kaže Bukovskis.

Tim sporazumom Njemački Rajh je sa Sovjetskim Savezom tada podijelio Baltik i Poljsku na njemačku i rusku interesnu sferu. Jedan dio Poljske trebalo je da pripadne Njemačkoj.

„Zbog toga nas sve takve ruske vojne vježbe zabrinjavaju“, kaže Bukovskis.

Ipak, danas ima razloga u za optimizam, dodaje letonski politikolog: „Procjenjuje se da će ove godine na vježbama učestvovati manje vojnika nego u prošlosti – između ostalog i zato što je ruska vojska zaokupljena u Ukrajini. Osim toga, danas su na Baltiku stacionirane hiljade NATO-trupa – iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske. To nam daje nadu. Više nismo sami“, raduje se Letonac.

Život na opasnoj granici

Aida i Mečislav Taraškevič ipak se plaše predstojećih vojnih vežbi. Taj bračni par živi već gotovo dvije decenije u jednoj od sedam kuća litvanskog sela Gulbine, udaljenog samo sedam kilometara od bjeloruske granice.

„Manevri su tu, odmah iza ugla, zato su u našem selu svi veoma zabrinuti. Utoliko više što vidimo šta Rusija radi u Ukrajini“, kaže za DW 59-godišnji Mečislav.

A njegova supruga Aida, dodaje: „Ne razumijem zašto ljudi moraju da ratuju. Svi mi želimo samo da imamo normalan život, da radimo svoj posao i mirno živimo u svojoj kući.“