Keno Fersek  [ DW ]

11. 10. 2025. 07:35

Moldavija posle izbora: Pred Vladom i EU je „najteža misija“

Moldavska predsjednica Maja Sandu s vidljivim olakšanjem se osmijehivala kada je prvi put izašla pred novinare, dan nakon napetih parlamentarnih izbora 28. septembra. Scenario pobjede proruskih stranaka u bivšoj sovjetskoj republici nije se ostvario, a nemiri, kojih su se u toj zemlji kandidatu za članstvo u EU mnogi plašili – nisu se dogodili. Vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS) je, uprkos svim anketama, po drugi put osvojila apsolutnu većinu – i to posle četiri godine teške, djelimično neuspješne vladavine.

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare Sandu je naglasila da je „pokušaj Kremlja da unese razdor u našu zemlju“ propao. Istovremeno je uputila upozorenje stranci PAS i vladi. „Moramo da iskoristimo ovu pobjedu u interesu naše zemlje i svih građana“, rekla je predsjednica. Vlada je odgovorna da radi za sve građanke i građane. Samo tako Republika Moldavija može da ostvari svoj cilj i postane članica Evropske unije.

Predsjednica države time oprezno ukazuje na veliku obavezu koju će vlada PAS-a morati da ispuni u narednim godinama. Jer većina birača nije glasala samo protiv uticaja Rusije, već i za ponudu PAS-a: vlada obećava integraciju Republike Moldavije u EU između 2028. i 2030. godine – i da će se od sada bolje sprovoditi važne socio-ekonomske i pravosudne reforme.

Ljudi očekuju brze i vidljive rezultate

Moldavski politolog Igor Botan iz nevladine organizacije ADEPT zbog toga u intervjuu za list Ziarul de Garda govori o „veoma teškom teretu“ za vladajuću stranku. Direktorka „Transperensi internešnal Moldavija“, Lilija Zaharia, piše u listu da PAS sada ima „najtežu misiju“ pred sobom. „Prioritet mora biti konsolidacija vladavine prava kroz nezavisno pravosuđe i stvarna borba protiv korupcije, jer ljudi očekuju brze i vidljive rezultate.“

S dobrim razlogom: do prije nekoliko godina zemljom su politički dominirali oligarsi i kriminalne grupe. Na primjer, u periodu od 2012. do 2014. godine, mreža oko kriminalnog moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Šora i uticajnog političara Vladimira „Vlada“ Plahotnjuka izvršila je „pljačku vijeka“ – krađu više od milijardu dolara iz tri moldavske banke uz pomoć korumpiranih sudija. Taj iznos je tada predstavljao gotovo jednu šestinu moldavskog bruto društvenog proizvoda Moldavije. Korumpirane mreže su takođe decenijama profitirale od snabdijevanja zemlje ruskim gasom, što je takođe posao vrijedan više milijardi dolara.

Stručnjaci skeptični, ali ne i pesimistični

Sa druge strane, Republika Moldavija se, zajedno sa Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, svrstava među tri najsiromašnije zemlje u Evropi. Od oko 2,7 miliona stanovnika, uključujući i one u separatističkom regionu Pridnjestrovlje, po konzervativnim procjenama najmanje 850.000 stalno radi u inostranstvu, što je otprilike trećina. Njihove doznake čine oko 16 procenata moldavskog bruto društvenog proizvoda, što je jedan od najviših procenta u svijetu. Moldavija je u velikoj mjeri poljoprivredno orijentisana, oko 40 odsto izvoza čine poljoprivredni proizvodi. Jedino u IT sektoru može da se takmiči sa drugim zemljama EU – taj sektor već čini sedam procenata BDP-a i bilježi snažan rast.

Da li je sada i približno realno da Moldavija u roku od nekoliko godina otkloni reformski zastoj iz proteklih decenija i postane članica EU? Stručnjaci su skeptični, ali ne i potpuno pesimistični. Zapravo, PAS, koja samostalno vlada od 2021. godine, pokrenula je nekoliko ozbiljnih reformi i ispunila niz ranijih izbornih obećanja, uključujući obimne socijalne reforme. Penzije su povećane, penzioni sistem je reformisan i uvedeni su programi podrške porodicama, djeci i mladima. Poljoprivrednici su dobili veću podršku, za one koji rade u inostranstvu birokratske prepreke su smanjene, a vlada je pokrenula i veliki program popravke puteva.

Nema većih slučajeva korupcije

Reforma pravosuđa i reforme u borbi protiv korupcije sprovedene su samo djelimično, ali prvi put u istoriji Republike Moldavije ne nedostaje političke volje – već spremnosti samog pravosudnog sistema na reforme. Tako se tzv. „veting“, odnosno provjeravanje imovinskog stanja sudija, odvija veoma sporo. Takođe, pokušaji da se zakonski zaustavi politički uticaj pri imenovanju sudija bili su uglavnom neuspješni. Ipak, uprkos pojedinim slučajevima nepotizma i zloupotrebe položaja, u vladi PAS-a od 2021. do 2025. godine nije bilo ni jednog većeg slučaja korupcije – za razliku od svih prethodnih vlada.

Pri neispunjavanju nekih reformskih obećanja, pored unutrašnjih političkih otpora, ulogu su igrale i posljedice rusko-ukrajinskog rata za Republiku Moldaviju i prekid ruskih isporuka gasa zemlji. Mali susjed Ukrajine privremeno je primio stotine hiljada ukrajinskih izbjeglica. Gas i struju morao je da kupuje po visokim cijenama iz izvora koji nisu ruski, a potpuno povezivanje sa evropskim energetskim tržištem putem gasovoda i elektroenergetskih linija još nije uspostavljeno. Međutim, generalno gledano, prema proračunu moldavske organizacije „Watchdog“, vlada PAS-a je do izbora 2025. godine ispunila 56 odsto svojih obećanja.

Integracija u EU bez Pridnjestrovlja

Imajući u vidu da Republika Moldavija do juna 2022. godine nije bila ni kandidat za članstvo u EU, i sam proces integracije je prilično uspješan. Nakon takozvane faze skrininga, očekuje se da će u proljeće 2026. godine biti otvorena prva pregovaračka poglavlja. Cilj moldavske vlade je da ugovor o pridruživanju potpiše do kraja 2028. godine – što još ne znači i članstvo. Većina posmatrača u Republici Moldaviji, na primjer iz Ekspertske grupe (Expert Group), jednog od vodećih moldavskih tink-tenkova, smatra da je taj krajnje ambiciozan cilj, iako nije nemoguć, ipak malo vjerovatan.

Pored brojnih drugih unutrašnjih političkih prepreka, najveće neriješeno pitanje je kako će se postupati sa Republikom Moldavijom zbog separatističkog proruskog regiona Pridnjestrovlje. Prema riječima moldavske predsjednice Maje Sandu, privremena integracija zemlje u EU bez Pridnjestrovlja je zamisliva. Kako bi to konkretno izgledalo, nije jasno.

Većina moldavskih stručnjaka smatra da nova PAS vlada prije svega ima obavezu da ispuni svoja reformska obećanja kako bi se ostvarila integracija u EU. Ali neki takođe upozoravaju EU da ne ostavi zemlju na cjedilu – i u sopstvenom interesu. „Rusko miješanje u Republici Moldaviji nosi rizik da se put zemlje ka EU zaustavi i da Kišinjev pretvori u strateško uporište Kremlja“, piše Leo Litra iz Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR). „EU ne može sebi da priušti da stoji skrštenih ruku. Ako Evropljani sada nisu spremni da brane svoju demokratiju, drugi su spremni da im je oduzmu.“