- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
11. 10. 2025. 07:33
Desničarska opozicija širi strah od migranata
Poljski predsjednik Karol Navrocki objavio je da ne podržava pakt Evropske unije o migracijama. Napisao je pismo „njemačkoj predsjednici komisije Ursuli fon der Lajen“ u kojem je snažno zahtijevao „da se naša domovina isključi iz projekta EU za preseljenje ilegalnih migranata“ – i to objavio na Iksu. Svoju poruku završio je riječima: „Poljska prvo, Poljaci prvo!“
Navrocki tako potvrđuje politiku koju pokušava da sprovede desničarska konzervativna poljska opozicija. Ona je pozvala na protestni marš protiv migranata u glavnom gradu Varšavi ove subote (11. oktobra 2025. godine).
NIE dla paktu migracyjnego w Polsce! Prezydent K. Nawrocki wystosował pismo do niemieckiej szefowej Komisji Europejskiej, w którym stanowczo domaga się wyłączenia naszej Ojczyzny z unijnego projektu relokacji nielegalnych migrantów. Po pierwsze Polska, po pierwsze Polacy! ❤️🇵🇱 pic.twitter.com/I4FmpCPDPG
— #Nawrocki2025 (@Nawrocki25) October 9, 2025
Predsjednik stranke Pravo i pravda (PiS), Jaroslav Kačinjski, zaoštrio je ton prema poljskoj vladi na čelu sa premijerom Tuskom i prema politici Evropske unije. „Zlo je prisutno na svakom koraku“, napisao je ove nedjelje na mreži Iks. „Pakt o migracijama (EU) predstavlja stvarnu opasnost“, upozorio je, pozivajući svoje pristalice da učestvuju u planiranom protestu protiv migranata u subotu (11. oktobra 2025) u Varšavi.
Ideja za marš u poljskoj prestonici nastala je još tokom ljeta, kada je desničarski konzervativni tabor u Poljskoj, nakon izborne pobjede svog kandidata Karola Navrockog na predsjedničkim izborima, osjetio novi vjetar u leđa i započeo ofanzivu protiv proevropske vladajuće koalicije Donalda Tuska.
„Riječ je o ilegalnoj migraciji koja je narušila mir miliona ljudi i dovela do toga da mnogi zapadni gradovi više ne mogu normalno da funkcionišu. Postoje zone kojima policija nema pristup“, tvrdio je tada Kačinjski i upozoravao na slične nepristupačne zone u Poljskoj. List „Gazeta Viborča“ ironično je komentarisao da su za Kačinjskog migranti „opasni kao Putin“.
Protest u subotu usmjeren je i protiv sporazuma o slobodnoj trgovini EU i država MERCOSUR - Argentine, Brazila, Urugvaja i Paragvaja. Poljski poljoprivrednici strahuju da će im on donijeti štetu. Sporazum između EU i južnoameričkih država, nedavno je, posle višedecenijskih pregovora, odobrila EU, ali još moraju da ga potvrde vlade i ratifikuju parlamenti zemalja članica EU.
Huškanje protiv stranaca donosi političku korist
Strah od stranaca u prošlosti se u Poljskoj – zemlji koja je do demokratske promjene 1989. godine bila gotovo nacionalno homogena – pokazao kao moćno oruđe. Kritika evropske migrantske politike, posebno principa raspodjele izbjeglica među državama članicama EU, značajno je doprinijela pobjedi PiS-a na izborima 2015. godine. Desničarski mediji u Poljskoj huškali su protiv ratnih izbjeglica iz Sirije i Iraka, poistovećujući ih sa teroristima i silovateljima. Kačinjski je čak upozoravao da migranti navodno u Poljsku donose „zarazne bakterije“.
Nakon što je prije dvije godine izgubila vlast od koalicije lijevog centra na čelu sa Tuskom, PiS je pojačala retoriku. „Lavina migranata je stigla. Poljaci osjećaju strah. Ljudi se plaše da izlaze iz kuća“, glasio je naslov jednog desničarskog političkog magazina u aprilu ove godine. Političari PiS-a prikupljaju potpise za referendum protiv „ilegalnih migracija“ i organizuju proteste protiv osnivanja integracionih centara za savjetovanje migranata.
Antimigrantska kampanja trebalo bi da igra važnu ulogu i u planu PiS-a da povrati vlast na parlamentarnim izborima za dvije godine. O tome bi trebalo da se odlučuje na programskom kongresu krajem oktobra u Katovicama — a protest u subotu zamišljen je kao uvod.
Tuskova vlada nastavlja restriktivnu migracionu politiku
Da li će se ta strategija i ovog puta pokazati uspješnom, ostaje da se vidi. Jer Tuskova vlada, otkako je preuzela vlast u decembru 2023. godine, vodi restriktivnu politiku prema migrantima, koja se malo razlikuje od kursa prethodne vlasti.
Tako je granica sa Belorusijom dodatno obezbijeđena žičanom ogradom, a na granicama sa Njemačkom i Litvanijom uvedene su kontrole, koje su produžene do aprila 2026. godine. Pravo na azil na istoku zemlje je suspendovano na neodređeno vrijeme. Volonteri koji pomažu izbjeglicama u pograničnom pojasu sa Bjelorusijom se hapse i izvode pred sud.
Tusk je takođe najavio da neće sprovesti pakt EU o migracijama i azilu. Poljski šef vlade je kao opravdanje naveo prisustvo oko milion ukrajinskih ratnih izbjeglica koje već borave u zemlji i koriste socijalnu pomoć. „Izbjeglice da, ali ne u Poljskoj“, tako je evropski poslanik Mihal Kobosko iz stranke Poljska2050, koja je dio vladajuće koalicije, opisao migracionu politiku vlade.
Strašilo poljske desnice: Njemci
Da li Tusk svojom novom čvrstom linijom prema migrantima i izbjeglicama može oduzeti desničarima vjetar u leđa, ostaje neizvjesno. Jer desničarski tabor povezuje pitanje migracija sa drugim „strašilom“ – Njemcima. Već mjesecima političari PiS-a ponavljaju optužbu, poput mantre, da njemačke vlasti masovno prebacuju ilegalne migrante preko granice u Poljsku.
Kačinjski već nedjeljama putuje po zapadnim djelovima Poljske, koji su prije 1945. pripadali Njemačkoj, raspirujući strah od „ponovne germanizacije“ tih oblasti. „Moramo biti veoma oprezni. Njemci žele da budu svjetska sila“, rekao je prošle nedelje u Vroclavu. „Već godinama se odvija spora regermanizacija, koja je u posljednje vrijeme intenzivirana“, upozorio je lider PiS-a. Kao dokaz naveo je plan da se na jednom od mostova u Vroclavu postavi tabla sa njegovim starim imenom – „Kajzerov most“. Taj most je 1910. otvorio njemački car Vilhelm II, a grad je sve do kraja Drugog svjetskog rata imao većinski njemačko stanovništvo.
Povodom 86. godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata, 1. septembra, Kačinjski je Njemačku nazvao „postnacističkom državom“ koja nije kaznila ratne zločince niti nadoknadila štetu žrtvama.
Katolička crkva zabrinuta zbog antiimigrantske retorike
Antimigrantska retorika PiS-a zabrinjava čak i djelove katoličke crkve, koja inače podržava stranku Kačinjskog. „Ne vidim demonstracije stranaca, muslimana, kojima nas plaše, već veoma zabrinjavajuće marševe na kojima se čuju parole pune mržnje i sukoba“, rekao je nedavno biskup Kšištof Zadarako, koji je u Biskupskoj konferenciji zadužen za migrante. Prihvatanje migranata je moralna dužnost koja proizilazi iz crkvenog učenja, upozorio je sveštenik.