Kersten Knip  [ DW ]

17. 10. 2025. 03:26

Gaza: Koliko je realno razoružavanje Hamasa?

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u četvrtak (16.10) Hamas napisavši na svojoj društvenoj mreži Truth Social: „Ako Hamas nastavi da ubija ljude u Gazi — što nije bio dio sporazuma — nećemo imati izbora osim da uđemo i ubijemo ih.“

Ova mračna pretnja uslijedila je nakon što je Tramp ranije umanjivao značaj unutrašnjeg nasilja u pojasu Gaze od kada je na snagu stupio prekid vatre. Tramp je u utorak rekao da je Hamas „istrebio par bandi koje su bile veoma loše. Iskreno, to me nije mnogo dirnulo“, rekao je on.

Prethodno je bio naveo da je njegova administracija dozvolila Hamasu da se privremeno ponovo naoruža, jer pokušava da posle rataponovo uspostavi red.

U govoru u Izraelu Tramp je jasno rekao: „Praktično cio region je odobrio plan da se Gaza odmah demilitarizuje, Hamas razoruža i da se bezbjednost Izraela više nikada ne dovodi u pitanje".

Međutim, Tramp je sada jasno pokazao da mu je strpljenje ograničeno kada su u pitanju ubistva koja Hamas sprovodi nad suparničkim frakcijama unutar razorene teritorije. „Oni će se razoružati, a ako to ne učine, mi ćemo ih razoružati — i to će se desiti brzo i možda nasilno“, rekao je Tramp.

Hamas je bio i ostao brutalan

Hamas postupa izuzetno brutalno: navodni kriminalci i „izdajnici" iz suprotstavljenih klanova ili grupa bivaju streljani ili obješeni – a neke od egzekucija, koje se ponekad odvijaju javno, Hamas čak snima i dijeli na društvenim mrežama. Prema različitim izvještajima, tim osobama Hamas zamjera da su počinili ubistva ili da su špijunirali za Izrael.

Samo nekoliko dana nakon završetka rata u Pojasu Gaze, militantno-islamistički Hamas, koji je u Njemačkoj, EU, SAD i nekoliko drugih država klasifikovan kao teroristička organizacija, nastavlja da demonstrira svoj zahtjeva kontrole nad Gazom.

Prema izvještaju izraelskog lista Haaretz, Hamas i dalje raspolaže sa oko 40.000 boraca. Oni se ponovo sve češće pojavljuju na ulicama i trgovima Pojasa Gaze.

Tamo ne sprovode represiju samo nad osobama kojima zamjeraju teška krivična djela ili političke prekršaje. Ukupno je, prema izraelskom listu Jerusalem Post, uhapšeno desetine ljudi, prenosi novinar Kaled Abu Toameh. „Pretpostavlja se da će mnogi od njih biti pogubljeni", navodi Toameh.

Među najpoznatijim grupama je klan Doghmuš. Ova porodica, porijeklom iz Turske, nastanila se u Pojasu Gaze tokom 20. vijeka, a u jednom trenutku kontrolisala je dva distrikta. Klan se povezuje sa Fatahom, na čijem je čelu Mahmud Abas, i sa Palestinskom upravom. Prema izvještaju arapskog kanala Al-Džazira, članovi klana učestvovali su 2006. u otmici izraelskog vojnika Gilada Šalita. Ipak, Hamas i klan Doghmuš sukobljavaju se već godinama.

Pored Doghmuš porodice, i drugi klanovi su upleteni u borbu za vlast sa Hamasom. Među njima je i klan Abu-Šabab, koji potiče iz beduinske grupe na jugu Pojasa Gaze. Hamas ga optužuje za saradnju sa Izraelom, dok klan to poriče. Prema izvještaju lista Times of Israel, vlada pod vođstvom Benjamina Netanjahua navodno je podržavala ovu grupu oružjem. Sam Netanjahu je, prema listu, potvrdio ovu informaciju.

Oružje kao garancija opstanka za Hamasa

Da Hamas odmah nakon izraelskog povlačenja pokazuje prisustvo i šalje naoružane snage u Gazu, Simon Volfgang Fuks, stručnjak za islamske studije na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, ocjenjuje kao jasnu poruku. „Hamas jasno pokazuje da ni u kom slučaju nije nestao iz Pojasa Gaze. Naprotiv, i dalje zahtijeva tamo svoju ulogu."

Prema analizi američkog trusta mozgova Atlantic Council, do potpune demilitarizacije Hamasa još je dug put. Sve dok Hamas postoji – bilo kao naoružana grupa, politički pokret - ili čak samo kao ideja - postoji značajan rizik da povrati svoj uticaj u Pojasu Gaze i nametne sopstvene interese. Čini se da se upravo to sada dešava.

Hamas svoju naoružanost doživljava kao garanciju opstanka – i to vojno, politički i simbolično, kaže Simon Engelkes, direktor kancelarije Fondacije Konrad Adenauer u Ramali. „Bez konkretne političke protivusluge, vjerovatno neće pristati na takav korak. ‘Bezbjednosne garancije' Trampa, da se rat u Pojasu Gaze zbog primirja neće nastaviti, u ovom trenutku neće biti dovoljne."

Čak i kada su vojne strukture Hamasa tokom rata bile značajno oslabljenje, njihova mreža i vidljivo prisustvo u Pojasu Gaze ostali su netaknuti, dodaje Engelkes. „To im kratkoročno i srednjoročno osigurava i političku sposobnost opstanka."

Ko će biti odgovoran za bezbjednost u Pojasu Gaze?

Potpuno razoružavanje Hamasa vjerovatno će biti teško i zato što je unutrašnja bezbjednost Pojasa Gaze - do 7. oktobra 2023, do napada na Izrael - bila u njihovim rukama. Nakon što je 2007. preuzeo vlast nad teritorijom, Hamas je bio odgovoran za policiju i unutrašnju bezbjednost, kao i za pravosuđe i sudstvo.

Otvoreno je pitanje ko će ubuduće organizovati te zadatke. Iako su Egipat i Jordan saopštili da trenutno pripremaju do 5.000 bezbjednosnih snaga za buduću misiju u Pojasu Gaze, u skladu sa vizijom arapskih Trampovih partnera u te snage bi trebalo da budu uključene i policijske službe Palestinske samouprave.

Međutim, upravo to bi moglo da postane problem, upozorava stručnjak za islamske studije Fuks. „Moguće je da Izrael uloži veto na ove lokalne snage." Vlada u Jerusalimu želi da Palestinska samouprava uopšte ne učestvuje u Gazi. Cilj im je da ne dozvole nijednu jedinicu koja ima ikakvu vezu sa vladom u Ramali. „Zato je potpuno otvoreno kako se u ovom pitanju može postići dogovor – i u čijim rukama bi tada trebalo da budu odgovarajući bezbjednosni organi."

Po volji SAD, njihovih regionalnih partnera i mnogih drugih zemalja, tu ulogu ne bi trebalo da ima Hamas. Tako je francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio na trajnu prijetnju od strane Hamasa.

„Terorističku grupu sa hiljadama boraca, tunelima i takvim naoružanjem ne uništavaš preko noći", rekao je Makron nakon potvrde primirja u egipatskom Šarm el Šeiku. Engleski premijer Kir Starmer izjavio je da je njegova zemlja spremna da pomogne u razoružavanju Hamasa. Njemačka vlada takođe je jasno protiv daljeg političkog prisustva Hamasa.

Moguća opasnost od Hamasa - i u Evropi

Prava bitka, međutim, tek predstoji, kaže Simon Engelkes. „Ona se ne tiče samo pitanja oružja, već i političke kontrole i legitimnosti: ko će ubuduće govoriti u ime Gaze – i sa kakvom autoritetom?"

Jer, potpuno ignorisanje interesa Hamasa takođe je rizično, upozorio je predsjednik njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Martin Jeger tokom saslušanja u Bundestagu. Ukoliko Hamas ne bude uključen u prelaznu upravu u Gazi, već bude istisnut iz Gaze ili potisnut u ilegalu, postoji „veoma realan rizik" da djeluje i van Gaze: „To bi, naravno, zahvatilo arapski svijet, ali sasvim sigurno i Evropu."

Dugoročno, slažu se posmatrači, najvažnije će biti omogućiti Palestincima život u dostojanstvu. Ukoliko se to ne postigne, nasilje bi moglo ponovo izbiti u većem obimu.