Juhen Li  [ DW ]

29. 10. 2025. 15:15

Tramp i Si: Veliki ulozi na sastanku u Južnoj Koreji

Uoči sastanka, koji je zakazan za četvrtak, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), trgovinski predstavnici obje strane izjavili su da su postigli okvirni dogovor koji uključuje niže američke carine na kineski uvoz i kinesko odlaganje ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala.

Tramp je šokirao tržišta ovog mjeseca najavom carina od 100 odsto na kineski uvoz, nakon što je Kina saopštila da će ograničiti izvoz rijetkih zemnih metala, koji su ključni za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda.

Mogućnost da se lideri dvije najveće svjetske ekonomije vrate za pregovarački sto dovela je do rasta na berzama širom svijeta.

Iako detalji okvirnog dogovora nisu objavljeni, američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u nedjelju za američke medije da će sporazum vjerovatno uključiti „neku vrstu odlaganja“ kineskih ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala, kao i obavezu Kine da kupi „značajne količine“ američke soje.

Besent je takođe rekao da je Trampova prijetnja o stoprocentnim carinama „efektivno povučena“. „Izgleda da obje strane prave određene ustupke, što je ulilo više optimizma spoljnim posmatračima, posebno investitorima“, rekao je Denis Veng, vanredni profesor političkih nauka na Državnom univerzitetu Sem Hjuston, za DW.

Međutim, Veng je dodao da je malo vjerovatno da će primirje koje je u izgledu promijeniti „osnovnu dinamiku strateškog rivalstva“ između Pekinga i Vašingtona na duže staze.

„Svi znaju da konkurencija traje, ali niko ne želi da to iznenada izazove ekonomski kolaps“, rekao je on, dodajući da je cilj obje zemlje da učinak sve veće napetosti u odnosima bude što blaži.

Kina ima više uticaja pod Trampom 2.0

Sastanak u Južnoj Koreji biće Trampov prvi susret licem u lice sa Sijem tokom njegovog drugog mandata. Dvojica lidera razgovarala su telefonom najmanje tri puta ove godine, posljednji put u septembru.

Tramp je svoj mandat započeo uvođenjem sveobuhvatnih carina širom svijeta, ali je Kina uspjela da iskoristi svoju ogromnu ekonomsku snagu da uzvrati.To je uključivalo obustavu kupovine američke soje iz tekuće žetve, što je američke farmere koštalo milijarde dolara.

Kada je Peking početkom mjeseca zaprijetio ograničenjem izvoza rijetkih zemnih metala, to je doživljeno kao velika eskalacija, budući da na Kinu otpada oko 70 odsto svjetske proizvodnje, a pod njenom kontrolom je više od 90 odsto kapaciteta prerade.

Ovo sve kao da je već viđeno, jer se Tramp posljednji put lično sastao sa Sijem 2019. godine, tokom prvog trgovinskog rata sa Kinom. Međutim, čini se da Peking ovog puta nije spreman na popuštanje.

„Si Đinping se sada osjeća mnogo sigurnije. Vjerovatno je spreman da zauzme čvršći stav“, rekao je Dža Ian Čong, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu Singapura.

Veng je takođe istakao da je „Peking veoma detaljno proučio Trampa“ kako bi proračunao svoj sljedeći potez, pri čemu su određeni ustupci unaprijed strateški pripremljeni kao pregovarački aduti. „Zapravo, Kina je prestala da kupuje soju odmah nakon što je Tramp stupio na dužnost u januaru, što pokazuje da je cijela priča o soji bila planirana unaprijed“, rekao je.

Hoće li Si izvršiti pritisak na Trampa zbog Tajvana?

Osim trgovinskih sporova, očekuje se da će Trampove diskusije sa Sijem obuhvatiti i geopolitičke tenzije oko Tajvana — Peking ga smatra dijelom svoje teritorije i ne isključuje upotrebu sile za postizanje „ponovnog ujedinjenja“.

SAD, iako nemaju formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ostaju glavni bezbjednosni partner ostrva i snabdijevač vojnom opremom i naoružanjem.

Uoči sastanka pojavile su se zabrinutosti oko mogućih promjena u američkoj podršci Tajvanu.

„Wall Street Journal“ je u septembru izvijestio da Si ponovo vrši pritisak na Trampovu administraciju da zvanično izjavi kako „se protivi nezavisnosti Tajvana“. „Vrlo je vjerovatno da će on dati izjave o Tajvanu koje Peking smatra bezopasnim ili barem ne provokativnim — Tramp obično ide tim putem“, rekao je analitičar Veng.

Uprkos zabrinutostima, američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Trampova administracija neće odustati od dugogodišnje američke podrške Tajvanu tokom pregovora o trgovinskom sporazumu sa Kinom. Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung rekao je u utorak da ne vjeruje da će Tramp okrenuti leđa Tajvanu. Ipak, Veng je rekao za DW da je Rubiova izjava i dalje nejasna, jer je američki pristup Tajvanu „uvijek bio prilično fleksibilan, sa širokim spektrom opcija.“

Ova politika SAD poznata je kao „strateška dvosmislenost“.

Svaka promena dugogodišnjeg američkog stava — koji se zvanično formuliše kao „nepodržavanje nezavisnosti Tajvana“ — predstavljala bi veliku diplomatsku pobjedu za Peking i ostavila ostrvo u ranjivom položaju.

Analitičar Čong vjeruje da je malo vjerovatno da će doći do značajne promjene u američkoj retorici o Tajvanu, s obzirom na strateški položaj ostrva u indopacifičkom području, jer bi takva promjena „takođe značila veliki zaokret u čitavom regionu.“

Šta slijedi u odnosima dvije zemlje?

Tramp je u srijedu stigao u Južnu Koreju, ali će otputovati već sljedećeg dana, preskačući glavni dio agende samita APEC.

Navodno je u razgovoru sa grupom direktora rekao da vjeruje kako će SAD „postići dogovor“ sa Kinom i da će to biti „dobar dogovor za obje strane.“ Tramp je ranije izjavio da planira da posjeti Kinu početkom sljedeće godine, bez navođenja tačnog datuma. Veng očekuje da će period od predstojećih razgovora do Trampove posjete Kini biti vrijeme relativnog smirivanja tenzija između dvije strane.

Iako prema Čongu susret dvojice lidera pruža priliku za razmjenu signala, on upozorava da „ono što se dešava nakon sastanka nije ništa manje važno.“

„Treba imati na umu da su i SAD i Kina prilično spremne i sposobne da odustanu od bilo kog dogovora koji postignu.“