Viktorija Vlasenko  [ DW ]

10. 11. 2025. 07:42

Kako Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Za potrebe svog hibridnog rata protiv Evropske unije, Rusija je stvorila mrežu agenata u kojoj su državne institucije usko povezane s kriminalnim podzemljem. Zajednička studija nevladine organizacije Globsek (GLOBSEC) iz Bratislave i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT) iz Haga, pokazuje da se regrutuju i ljudi s kriminalnom prošlošću, koji govore ruski, kako bi izvodili sabotaže širom Evrope. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su i u Briselu, na sjednici Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za zaštitu demokratije (EUDS).

Studija povezuje tu taktiku s ratom protiv Ukrajine, ističući da „hibridne operacije nisu sporedni, već ključni stub ruske strategije“. Istraživači porede tu taktiku s metodama Islamske države (IS), koja je ranije regrutovala kriminalce u Evropi. „Ovoga puta ne radi se o terorističkoj organizaciji, već o državnom akteru koji vodi regrutaciju i operacije“, navodi se u studiji.

Kriminalci kao saboteri

Od januara 2022. do jula 2025. u Evropi je zabilježeno 110 pokušaja sabotaže i napada povezanih s Rusijom – najviše u Poljskoj i Francuskoj. Od toga je 89 bilo uspješno, a 21 spriječen. Autori studije vjeruju da je broj spriječenih napada vjerovatno i veći, jer obavještajne službe ne objavljuju sve podatke.

Identifikovana je 131 osoba koja se dovodi u vezu s incidentima, od kojih je najmanje 35 ranije osuđivano i regrutovano u zatvorima ili preko kriminalnih organizacija. Kremlj najčešće regrutuje muškarce koji imaju oko 30 godina, iz postsovjetskih zemalja, koji govore ruski i nalaze se u teškim životnim okolnostima. Regrutacija se često odvija onlajn, preko Telegrama, ali i preko rodbine i prijatelja.

Glavni motiv za učešće u sabotažama je novac — od nekoliko evra za dijeljenje proruskih letaka, do velikih suma za napade na ključnu infrastrukturu.

Osveta EU zbog pomoći Ukrajini

Za finansiranje tih aktivnosti, Moskva koristi i ilegalne metode kako bi zaobišla sankcije Zapada. „Ti kanali omogućavaju Kremlju da izbjegne ograničenja i dublje uključi kriminalne mreže u strategiju hibridnog ratovanja“, navodi se u studiji.

„Ilegalni tokovi novca, kriminal i hibridne operacije nisu odvojeni, već elementi jedinstvenog plana djelovanja“, tvrdi se. I još: „Ruska vojna kampanja – bombaški napadi, podmetanja požara, pokušaji atentata – sve to bi trebalo da se posmatra kao kazna za podršku EU Ukrajini, ali i kao priprema za mogući veći sukob.“

Kriminal kao državni alat

Dominika Hajdu iz Globseka kaže da korišćenje kriminalaca od strane ruske vlasti nije novost. Građani koji su živjeli „istočno od Gvozdene zavjese“ sjećaju se kako su nestašice u SSSR-u stvorile zavisnost od sive ekonomije, podsjeća ona, a ujedno dodaje i da, nakon raspada Sovjetskog Saveza, za razliku od drugih postkomunističkih zemalja, borba protiv korupcije u Rusiji nije bila prioritet. Umjesto toga, korupcija je postala norma i metoda rada državnih institucija, tvrdi Hajdu.

Prema njenim riječima, 1994. godine u Rusiji je bilo aktivno više od 500 kriminalnih grupa koje su kontrolisale oko 40.000 preduzeća. Početkom 2000-ih bivši pripadnici KGB-a učvrstili su kontrolu nad državom, a njihove veze s podzemljem postale su dio državnog sistema, navodi Dominika Hajdu iz Globseka.

EU mora da reaguje

Poljski političar Bartomjej Sjenkjevič, član Evropskog parlamenta iz redova Evropske narodne stranke (EPP), smatra da Kremlj već dugo koristi kriminalne metode i podzemlje za regrutaciju agenata u Evropi.

„Problem je kako da reagujemo“, kaže on za DW, navodeći pritom primjer dronova koji povremeno parališu aerodrome u EU. „Niko ih nije oborio. Želimo da djelujemo protiv regrutovanih osoba, ali aktivnosti na Telegramu još nisu zaustavljene, iako EU treba da kontroliše takve platforme“, predlaže poljski političar.

Preporuke za EU

I autori studije predlažu čitav niz mjera kao odgovor EU, uključujući i bolji nadzor onlajn-platformi, posebno Telegrama. Takođe predlažu proširenje definicije „hibridnih prijetnji“, jer mnoge nacionalne strategije ne uzimaju dovoljno u obzir ulogu „neformalnih aktera poput kriminalnih grupa, ideoloških posrednika ili pojedinaca koji djeluju iz ličnih interesa“. Upravo ta pravna praznina omogućava Rusiji da negira odgovornost za napade i sabotaže, tvrde autori studije.

Dominika Hajdu tu naglašava da je važno da postoji saradnja javnog i privatnog sektora: „Oni moraju biti partneri, jer privatne firme u Evropi imaju sofisticiranije mehanizme za otkrivanje ruskih kriminalnih aktivnosti.“ Zbog toga se ona zalaže za stvaranje koordinacione platforme kako bi se spriječili ruski hibridni napadi na evropske zemlje.