Tomas Lačan  [ DW ]

10. 11. 2025. 07:43

Američko nuklearno oružje – testiranje bez velikog praska?

Ogromna eksplozija potresla je prostranu pustinju Novog Meksika 16. jula 1945. godine u 5:30 ujutro. Udarni talas dosegao je 160 kilometara, a oblak eksplozije visok dvanaest kilometara bio je vidljiv stotinama kilometara daleko. To je bio prvi test atomske bombe u ljudskoj istoriji. Sjedinjene Države su same izvele više od 1.000 testova u decenijama koje su uslijedile, isprva u atmosferi, a od 1960-ih samo pod zemljom – sve do 1992, kada je američki Kongres zabranio sve nuklearne testove.

Četiri godine kasnije, sastavljen je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT). SAD su, zajedno s nekoliko drugih zemalja, potpisale ugovor, ali ga još nisu ratifikovale, zbog čega još uvijek nije stupio na snagu gotovo 30 godina kasnije. Ipak, svijet se pridržavao tog ugovora. S izuzetkom Sjeverne Koreje, nijedna druga zemlja od 1998 nije koristila nuklearnu bombu u svrhu testiranja.

Podzemni nuklearni testovi prilično malo vjerovatni

Utoliko je više zabrinutost izazvala izjava američkog predsjednika Donalda Trampa prije nekoliko dana u kojoj je optužio „druge države“ za održavanje „programa testiranja nuklearnog oružja“ i najavio trenutni nastavak nuklearnih proba „na istoj osnovi“. Odnosi li se to i na ponovne podzemne detonacije nuklearnih bojevih glava?

Donald J. Trump Truth Social Post 09:04 PM EST 10/29/25

The United States has more Nuclear Weapons than any other country. This was accomplished, including a complete update and renovation of existing weapons, during my First Term in office. Because of the tremendous…

— Commentary Donald J. Trump Posts From Truth Social (@TrumpDailyPosts) October 30, 2025

U Trampovoj objavi postoje neke netačnosti. Nemaju SAD, nego Rusija ima najveći svjetski nuklearni arsenal. Takođe, testiranje, provjera i održavanje tog arsenala nije odgovornost „Ministarstva rata“, kako je nedavno preimenovan Pentagon, već američkog Ministarstva energetike. Njegov najviši zvaničnik, ministar energetike Kris Rajt, pobrinuo se za brzo pojašnjenje: ovo su „testovi sistema, a ne nuklearne eksplozije“, rekao je Rajt za Foks njuz. Fokus je, prema njegovim riječima, na novim sistemima isporuke i „svim ostalim djelovima nuklearnog oružja“, osim nuklearnih bojevih glava. Samo – da li je to zaista ono što američki predsjednik želi?

Problem – starenje nuklearnog oružja

Tokom 27-godišnjeg moratorijuma, SAD su dosljedno održavale infrastrukturu potrebnu za testiranje nuklearnog oružja. Uz nekoliko istraživačkih laboratorija, Ministarstvo energetike i dalje upravlja Nacionalnim bezbjednosnim poligonom Nevade (NNSS). Na tom poligonu izvedeno je više od 900 podzemnih američkih nuklearnih testova – posljednji prije 33 godine. Ipak, prema navodima iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), podzemne nuklearne detonacije ne bi bile moguće „odmah“ ili „u roku od nekoliko mjeseci“, već najranije u roku od tri godine.

Zapravo, ne samo SAD, već sve nuklearne sile suočavaju se s izazovom modernizacije i održavanja svojih arsenala bez testiranja nuklearnog oružja. U tu svrhu, sredinom 1990-ih u Vašingtonu je osnovan takozvani „Program upravljanja zalihama“, koji godišnje košta nekoliko milijardi dolara. Oko 27.500 zaposlenih koristi najsavremenije superračunare i bezbroj podataka iz prethodnih nuklearnih testova 20. vijeka kako bi izračunali što tačnije simulacije ponašanja pojedinih komponenti oružja u slučaju detonacije.

Rusija i SAD posjeduju više od 5.000 nuklearnih bojevih glava. Mnoge od njih su decenijama uskladištene u visoko obezbijeđenim magacinima za nuklearni arsenal. Nuklearno oružje takođe može da stari: radioaktivni materijali poput uranijuma-235 ili plutonijuma-239 mogu da oksidišu ili da se na drugi način hemijski razgrade, iako se ti procesi odvijaju vrlo sporo zbog dugog vremena poluraspada. Baterije, elektronske komponente i mehanički djelovi takođe mogu da se istroše, pa ih je potrebno redovno održavati i mijenjati. Zato se atomska bomba mijenja nakon što provede pola vijeka u skladištu.

Na ivici dozvoljenog – „subkritični“ testovi

Kako bi detaljnije istražile te posljedice, nuklearne sile sebi su ostavile svojevrsnu rupu u zakonu kada su potpisale Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova. Moguće je ostalo izvođenje takozvanih „subkritičnih“ nuklearnih testova. To znači da duboko pod zemljom eksplodira do pola tone hemijskih eksploziva koji sadrže malu količinu plutonijuma. Ti testovi nazivaju se „subkritičnim“ jer količina plutonijuma ne dostiže kritičnu masu koja bi pokrenula samoodrživu lančanu nuklearnu reakciju. Ipak, takvi testovi omogućavaju proučavanje ponašanja plutonijuma, a dobijeni podaci mogu se koristiti za dalja računarska simuliranja.

Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova ne definiše precizno kada se nuklearna eksplozija kvalifikuje kao „nuklearni test“. „Subkritični test“ ne uključuje mjerljivo oslobađanje radioaktivnog materijala u životnu sredinu i zato nije izričito zabranjen. SAD su izvele najmanje 27 takvih testova – posljednji je zvanično zabilježen 5. decembra 2012. Smatra se gotovo izvjesnim da su Kina i Rusija takođe izvele slične testove, iako postoji malo informacija o tome kada i kako su se dogodili. Zbog niske eksplozivne snage, takvi podzemni testovi praktično se jedva mogu dokazati.

Želja za „superkritičnim“ testovima?

Tramp sada možda cilja na izvođenje budućih testova u kojima bi materijal za oružje mogao biti doveden do samoodržive lančane reakcije unutar kontrolisanog laboratorijskog eksperimenta. Američki Stejt department objavio je izvještaje 2020. i 2022. koji ukazuju na to da su Moskva i Peking već sproveli upravo takve testove kako bi dobili dodatne uvide. Tramp je možda imao na umu te izvještaje kada je za CBS rekao da Rusija i Kina „izvode testiranja duboko pod zemljom, gdje ljudi zapravo ne znaju šta se događa“.

Stručnjaci smatraju vrlo spornim da li se takvi testovi mogu sprovesti, a da spoljašnji svijet to ne primijeti. Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testova (CTBTO) uspostavila je stotine nadzornih stanica širom svijeta upravo kako bi se postarala da se to ne dogodi.

Stoga je moguće da je Donald Tramp jednostavno zabrinut zbog testiranja oružja i sistema isporuke koji bi se mogli opremiti nuklearnim bojevim glavama u kriznim situacijama. Tokom proteklih pet godina Kina je izgradila više od 300 novih silosa za interkontinentalne balističke rakete, koje bi u slučaju rata mogle dosegnuti SAD. A prije samo nekoliko dana, ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je naredio testiranje takvih sistema. Sada je i lider Kremlja navodno spomenuo mogućnost povratka testiranju nuklearnog oružja. Njegov ministar odbrane, Andrej Belousov, izjavio je da je, s obzirom na nedavne izjave i postupke SAD, „preporučljivo odmah se pripremiti za sveobuhvatne nuklearne testove“.