- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
22. 03. 2024.
13:11 >> 13:12
REGIJA ZAVISNA OD UGLJA
Za zelenu tranziciju potrebno 30 biliona eura
Dok je plan Evropske unije da do 2050. Evropa postane kontinent zelene ekonomije, region Zapadnog Balkana i dalje više od 50 odsto energije dobija od uglja. Preliminarni podaci pokazuju da bi za zelenu tranziciju ovog regiona bilo potrebno i do 30 biliona eura. To se čulo na regionalnoj Edu-Energy konferenciji koja je ovog mjeseca okupila oko 200 eksperata i učesnika iz te oblasti, a kako bi pokušali da razmijene iskustva, usklade planove i nađu najbolje strategije za dekarbonizaciju Zapadnog Balkana.
Svaki pojedinac može doprinijeti zelenoj tranziciji. Svakako da zelena tranzicija zahtijeva značajnu društvenu transformaciju, što bi nesumnjivo smanjilo loš uticaj na životnu sredinu. Koji su trenutni izazovi u energetskom sektoru, te kako razviti vještine koje su neophodne za podršku razvoju sektora obnovljive energije i kakav će biti društveni odgovor na takve i slične izazove - to su samo neka od pitanja koja su bila u fokusu.
Na konfernciji se čulo da je važno, o dekarbonizaciji i zelenoj energiji, obučiti zaposlene u privredi, državnim službama, a posebno u prosvjeti.
“Za dekarbonizaciju je ključno obrazovati se, a potom steći i vještine i iskoristiti alate da bi došli do zdravije energije”, istakao je generalni direktor Centra za ekonomski, tehnološki i ekološki razvoj iz Sarajeva, Vedad Suljić.
Suljić je poručio kako postoji hitna potreba za povećanjem ključnih aktera koji rade u tim sektorima, a koji mogu pomoći u dekarbonizaciji prirodne sredine. Istakao je da je ključno objasniti svima da imaju mogućnosti da iskoriste raspoloživa sredstva poput evropskih fondova i da bi, kroz sistematizovan i pojednostavljen pristup, čitave privrede Zapadnog Balkana, mogle da izgrade konkurentsku prednost. To, je smatra on, ključno da bi se spriječio odliv mozgova u budućnosti.
“Obrazovanje je kamen temeljac za dekarbonizaciju ove regije,” zaključuje Suljić.
Suosnivač i programski direktor Fondacije RES Aleksandar Macura, kazao je da je način na koji proizvodimo, transformišemo i trošimo energiju, zasnovan na odlukama koje su donešene prije mnogo decenija i da to ne omogućava stvaranje vrijednosti koje su potrebne društvu danas.
Upozorava da čak 50 odsto ukupne enrgije u regionu dolazi od eksploatacije uglja, dok je voda kao resurs na drugom mjestu, sa duplo manje udjela u ukupnoj prozvodnji energije. Ilustruje pogubne posljedice takvog razvoja.
“Regija ima ekstremnih problema sa zagađenjem vazduha i smanjenjem zivotnog vijeka zbog emisije CO2. Mi na taj način ugrožavamo ljudska prava, pravo na zdravlje prije svega, naše populacije”, navodi Macura.
Viši saradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Branko Ančić, naglasio je da je današnja situacija potencijalnog kolapsa savremene civilizacije uzrokovana razvojem ekonomije koja je u potpunosti zavisna od energije fosilnih goriva. Ančić smatra da bi savremena društva, među kojima je i društvo Zapadnog Balkana, morala da u potpunosti promijene način na koji proizvode energiju. To je neophodno da bi se postigla energetska tranzicija, zaključio je Ančić, dodajući da društvo mora da promijeni socio-ekonomski imperativ da u tako velikoj mjeri teži za ekonomskim rastom koji posljedično dovodi do prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa, a koji su, svi već znamo, ograničeni.
Šefica Odjeljenja za istraživanje i razvoj kvalifikacija u Centru za stručno obrazovanje iz Crne Gore Sandra Brkanović, istakla je da obrazovni sistemi treba da se strateški usklade sa nacionalnim i regionalnim zelenim ciljevima i zahtjevima tržišta. Brkanović kaže da razvoj nastavnih planova i programa treba da uključi ne samo obrazovanje, već i stručnjake iz industrije i zaštite životne sredine i kreatore zelenih politika. Navodi i uspješan primjer međuregionalne saradnje.
“Šest ekonomija: Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija razvijaju na jedinstven način regionalno zasnovane standarde zanimanja i kvalifikacija koji vode formalnom i neformalnom sistemu obrazovanja i to u više oblasti: turizmu i ugostiteljstvu, građevinarstvu, poljoprivredi i mašinstvu,” istakla je Brkanovic.
Direktorka Inicijative za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope – ERI SEE Tina Šarić, u ime organizatora, je poručila da je evidentno da se na Zapadnom Balkanu i dalje dominantno kao izvori energije koriste ugalj i drva, a da zelena transformacija i obnovljiva energija zahtijevaju strateške odluke i visok nivo saradnje između različitih sektora. Šarić ističe da regionalne strategije i obrazovni programi o zelenoj agendi i obnovljivoj energiji na Zapadnom Balkanu, postaju sve važniji, jer postoji veliki potencijal da se razviju vještine na regionalnom nivou u oblasti energetske efikasnosti.
Panelisti su razmijenili svoje specifične aktivnosti usklađivanja sa novim zahtjevima tržišta rada, izazvanim zelenom tranzicijom, svaki u svom djelokrugu i u skladu sa svojim kompetencijama. Od priprema standarda zanimanja i kvalifikacija, u saradnji sa poslovnim sektorom koji jasno izražava svoje potrebe za novim vještinama za obnovljivu energiju, preko istraživanja o tome koji će poslovi i aktivnosti biti potrebni kao rezultat zelene tranzicije, razvijanja obuka za odrasle, zatim besplatne edukacije za preduzeća o tome kako da se prilagode zahtjevima Zelene agende, pa sve do razvoja politika u saradnji sa zainteresovanim stranama.
Коментари0
Остави коментар