Glas Amerike

Ekonomista SB:

Crna Gora na putu fiskalne konsolidacije, javni dug značajno smanjen

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord rekao je u intervjuu za Glas Amerike da ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je, između ostalog, neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.

Zvaničnik Svjetske banke izrazio je i optimizam će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene – posebno hrane, ipak i dalje visoke.

U izvještaju EK se pominje i plan rasta EU za Zapadni Balkan, i to u kontekstu strukturnih reformi potrebnih da se održi ekonomski rast.

Taj plan predviđa da Evropska unija izdvoji šest milijardi dolara za infrastrukturu i reforme da pomogne integraciju regiona u jedinstveno tržište.  Rekord kaže da je upravo to velika šansa.

“U svijetlu izazova u regionu, vidjeli smo se da se otvara ta prilika za Zapadni Balkan, koja predstavlja kombinaciju novca kao i šansi, sve zajedno šest milijardi eura. Oko polovine bi bilo uloženo u poboljšanje infrastrukture, a preostala polovina je uslovljena reformama. Do sada, pet od šest ekonomija usaglasilo je akcione planove reformi. To je proces preduzimanja mjera koje su usklađene sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, uz resurse koji to podržavaju. Međutim, postoji nekoliko oblasti koje pružaju prilike i prije pristupanja ekonomija Zapadnog Balkana”, navodi Rekord.

Povećanje plata neće imati veći uticaj na inflaciju u Crnoj Gori

Govoreći o programu Evropa sad 2, Rekord je kazao da je Crna Gora na putu fiskalne konsolidacije proteklih nekoliko godina.
“Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada”, kazao je Rekord.

Na pitanje da li očekuje da ta povećana potrošnja privremeno utiče na stopu inflacije, Rekord odgovara:

“Mislim da neće značajno uticati na inflaciju. Nastaviće se pad”, poručio je Rekord.

Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama.

Svjetska banka preporučuje dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju, a Rekord pojašnjava da je riječ o nizu mjera.

“Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode”, kazao je Rekord.

On smatra da je riječ o ambicioznom planu koji ima svaku šansu da bude uspješan.

“I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji”, kazao je Rekord.

Crnogorska vlada, od formiranja prošle godine, zadužila se za više od milijardu dolara, a sljedeće mora da vraća stare drugove u gotovo istom iznosu, prema procjenama medija.

I Svjetska banka je pomenula značajne finansijske potrebe Crne Gore u budućnosti, u svijetlu izazova kada je riječ o globalnim finansijskim uslovima. Imajući u vidu da će biti suočena i sa deficitom naredne godine. Na pitanje da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord navodi da je naša država u snažnoj poziciji.

“Kao što sam pomenuo, udio ukupnog duga u BDP-u je značajno pao posljednjih pet godina”, kazao je Rekord.

Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine.

“Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore”, naveo je Rekord.

Kako pojašnjava, snažna fiskalna disciplina, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit – koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta – bio održiv u srednjem roku.

“Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa”, zaključio je Rekord.