A.J. [ Mina business ]

generalni sekretar Udruženja banaka

Pejaković: Bankarski sistem stabilan i solventan, profitabilnost ispod EU nivoa

Crnogorski bankarski sistem je stabilan, solventan, likvidan i kvalitetno kapitalizovan, a sve banke na Bijeloj listi poreskih obveznika, što znači da pravovremeno ispunjavaju sve obaveze prema državi, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković.

„Imamo kontinuirani rast depozitne baze, što je rezultiralo i rastom bilansne sume bankarskog sistema iz godine u godinu. Profitabilnost banaka lokalno primjetna, ali je ispod EU nivoa profitabilnosti“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da se bankarski sistem trudi da u datom ambijentu i izloženosti rizicima, kako unutrašnjim, tako i spoljnim, obezbjedi optimum uslova za adekvatan servis klijenata, odnosno stanovništva, privrede i državnih institucija.

Pejaković je dodao da se na evropskom nivou ukazuje na preregulisanost bankarskog poslovanja, gdje regulatorni zahtjevi umanjuju ukupnost sredstava za plasman i time generalno konkurentnost Evrope u odnosu na Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kinu.

„Na domaćem nivou bitan je investicioni ambijent, politička stabilnost, predvidivost u smislu uslova poslovanja i konkurentnosti, digitalizacija procesa, olakšavanja administrativnih procedura, vremenskih okvira dobijanja odgovora i smanjenje troškova, a sve u cilju dugoročnog razvoja i prosperiteta, što bi trebalo da se definiše kroz najavljeni Zakona o strateškim investicijama“, naveo je Pejaković.

Neophodno je, prema njegovim riječima, raditi na povećanju produktivnosti, strukturiranosti privrede, gdje su potrebni stimulativi za inovacije i nova radna mjesta u realnoj ekonomiji.

Pejaković je podsjetio da UBCG već duže vrijeme ukazuje na pogrešne postupke kojim se reguliše sprovođenje izvršenja na računima građana kao izvršnih dužnika, neusklađenost zakona o radu i o izvršenju i obezbjeđenju oko regulisanja ograničenja u pogledu visine obustave za zarade, kao i neusaglašenost Zakona o zaštiti potrošača - korisnika finansijskih usluga sa Zakonom o potrošačkim kreditima.

„Da li analitičari kod procjene uzimaju u obzir uticaj na kamatne stope banaka poreske ne/discipline i duga od 660 miliona EUR po tom osnovu ili broja od 21 hiljadu blokiranih firmi, u vrijednosti od preko 1,35 milijarde EUR, i kako opterećuju ambijent za poslovanje banaka? Od 2019. godine vrijednost nelikvidnosti je porasla 87 odsto, dok je bruto domaći proizvod (BDP) za isti period imao rast od 36 odsto, procenat gore dolje, ali trend je vrlo vidljiv“, kazao je Pejaković.

On smatra da adekvatnom stimulativnom poreskom politikom treba napraviti okvir koji je optimalan za poslovanje, proširiti bazu za oporezivanje, uvesti red u plaćanju poreza, ojačati institucije, uvećati efikasnost sudskog sistema i zaštitu prava poslodavaca, ali i zaposlenih.

„Postoje radni sporovi koji su 15 godina neriješeni, gdje poslodavac nije ni napisao otkaz, a time nije dat ni pravni lijek, što pravna forma odmah sankcioniše, a svi znamo stav Strazbura prema takvim statusima i u tom kontekstu i EU institucija i vladavini prava“, naveo je Pejaković.

On je rekao da podaci o poslovanju banaka ukazuju na to da banke, kako u pogledu kamatnih stopa, tako i ročnosti plasmana, rastom depozita i bilansne sume, generalno ukazuju adekvatnu pažnju klijentima.

„Ukupni depoziti vrijede 78 odsto nacionalnog BDP-a, a za 45 odsto ili 1,8 milijardi su veći od javnog duga Crne Gore. Od krizne 2011. godine kada je bankarski sistem imao bilansnu sumu od 2,8 milijardi, kapital od 305 miliona EUR i gubitak od 3,2 miliona, danas imamo bilansnu sumu od sedam milijardi EUR, kapital od 914 miliona i dobit za koju se očekuje da će premašiti 170 miliona“, kazao je Pejaković.

On je dodao da dobit nije realizovana aktivnostima samo na domaćem tržištu, već umješnosti banaka da realizuju višak likvidnosti davanjem servisa nerezidentima i investicijama u ino hartije od vrijednosti, ali i uz pogodnosti vrijednosti ino i domaćih obveznica, kao i sertifikata Evropske centralne banke (ECB).

„Rastom klijenata koje podržavaju banke, raste i bankarski sistem i to je odgovor na upit kako raste bilansna suma banaka, dobit i kako banke doprinose razvoju društva“, naveo je Pejaković.

On je dodao da se kapital uvećavao kako novim emisijama akcija, tako i dodavanjem ostvarene dobiti koju akcionari nijesu isplaćivali kroz dividendu, što je ta kvalitetna poluga za podršku klijentima banaka koja inklinira milijardi EUR u ovoj godini.

„Iskazano kroz cifre za uporedni period 2023. godine, u sistemu imamo da je 14 odsto porasla kreditna aktivnost banaka, novoodobreni krediti su iznosili 1,6 milijardi što ukazuje na dinamičnost i investiranje u poslovanje privrednih subjekata, ali i potrošnju stanovništva“, saopštio je Pejaković.

On smatra da je svakako dodatno kvalitetan podatak o smanjenju procenta nekvalitetnih kredita na oko 3,8 odsto, što ukazuje na kvalitetnu implementaciju procedura „upoznaj svog klijenta“, kao i poštovanje međunarodnih standarda poslovanja.

„Koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,8 odsto, što značajno premašuje zakonski minimum definisan na osam odsto. Nivo nekvalitetnih kredita (NLP) je u stalnom opadanju, čineći trenutno 3,81 odsto ukupnih, što je najniži nivo u posljednjih 15 godina“, rekao je Pejaković i podsjetio da je učešće NPL 2011. godine dostizalo 25,3 odsto.

Na pitanje kako komentariše očekivanja guvernerke Centralne banke (CBCG), Irene Radović, da se akcija snižavanja kamatnih stopa za građane produži i ove godine, on je odgovorio da su iskazana očekivanja utemeljena na konkretnim podacima, gdje na ruku ide i monetarna politika ECB, koja je već značajno smanjila EURIBOR, a dalja smanjenja se očekuju i ove godine.

„Guvernerka je u stalnom kontaktu sa menadžmentima banaka, a CBCG ima stalan uvid u izvještaje banaka, dok kreditni registar ima egzaktne podatke o iznosima i vrstama kredita i nivou kamata“, objasnio je Pejaković.

On je dodao da zvanični podaci ukazuje da je u periodu od 1. aprila do 15. decembra prošle godine došlo do pada efektivnih kamatnih stopa na kredite od 1,08 odsto.

„Smatram da je to i jače od registrovanog pada, jer treba vremena da se odrazi iznos i sva smanjenja kamata na razne bankarske proizvode. Podsjetio bih, nakon 1. aprila smo imali oko jedan do dva odsto, a ovih dana i dodatna smanjenja kamata na ponudu banaka, tako da imate na refinansirajuće i gotovinske kredite ponudu od 5,4 odsto, odnosno efektivno 5,8 odsto na godišenjem nivou. Znamo da je prethodno najniža kamata bila 7,45 odsto na godišnjem nivou, a i ta kamatna stopa je bila konkurentna za potrošačke kredite sa ponudom banaka u Italiji ili Austriji, koje su imale prosječne kamate od 9,8 odsto i 9,1 odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.

On je podsjetio i na ponudu za finansiranje zelenih i održivih tehnologija u mala i srednja preduzeća uz istovremenu implementaciju inkluzivne agende, jer se očekuje da će najmanje 25 odsto podržanih kompanija biti u vlasništvu žena ili će žene u njima imati upravljačku funkciju.

„Nakon uspješne implementacije investicionih projekata, MSP će biti kvalifikovana za povraćaj sredstava u iznosu od deset odsto od iznosa kredita, odnosno 15 odsto u slučaju investicija u obnovljive izvore energije i agrobiznis lanac vrijednosti. To su ponude na nivou zemalja EU. Samo jedna zemlja u okruženju ima kvalitetniju ponudu od crnogorskog bankarskog sistema, a ista je lider i na EU području“, rekao je Pejaković.

On je dodao da u mnogome zavisimo od standarda stanovništva EU gdje je indukovan problem u deset zemalja, gdje kao turistička destinacija umnogome zavisimo od privrednih očekivanja u EU.

„Podsjetio bih da ECB očekuje privredni rast eurozone u prošloj godini od 0,7 odsto i ubrzanje na 1,1 odsto u ovoj, a na 1,4 odsto u narednoj, što je nešto manji rast u odnosu na prethodnu prognozu. ECB prognozira da će stopa inflacije u evrozoni u prošloj godini iznositi 2,4 odsto, 2,1 odsto u ovoj, a 1,9 odsto u narednoj. Nadamo se da je ovo konzervativna prognoza i da će rast i konkurentnost Evrope biti jača u narednom periodu“, naveo je Pejaković.

Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima i benefitima koji se očekuju, on je kazao da se na harmonizaciji propisa sa EU direktivama u bankarskom sistemu radi odavno, kao i da dostignuti standard treba unapređivati.

„U tom kontekstu treba shvatiti i nacrt zakona o potrošačkim kreditima, koji se oslanja na Direktivu 2014/17 koja se fokusira na specifične vrste kredita, kao što su stambeni, gdje se ukida naknada za njihovu obradu. Druga ključna poruka je da se limitira i maksimalna kamatna stopa koja može biti na potrošački kredit. To je nešto na šta smo spremni kao bankarski sistem, gdje su jače pogođene lizing kuće i mikrokreditne organizacije. Ne očekujemo jaču regulativu nego što je u EU“, poručio je Pejaković.

On smatra da su benefiti priključenje Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) brojni.

„Ono što klijenti žele da čuju su brzina, niži troškovi i pojednostavljene procedure plaćanja. Dok ne pristupimo EU kao punopravan član, imaćemo troškove partnerskih, korenspodentskih banaka preko kojih treba ostvariti konekciju sa SEPA punopravnim članicama, a tu je trošak i klirinške kuće koja će raditi poravnanja plaćanja. Svakako benefiti će biti očigledni, a bitan je i komfor stranih investitora i generalno stranih turista iz SEPA zone, da mogu obavljati platni promet sa inostranstvom dok su u Crnoj Gori kao da su kod kuće“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da je SEPA inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između zemalja članica.

„Na tom putu implementacija ISO 20022 će biti složena i skupa, što zahtjeva skupe nadogradnje, rješenja i značajne promjene u postojeće IT infrastrukture banaka, uključujući softver, baze podataka i poslovne procese“, rekao je Pejaković.

Najveći izazov je, prema njegovim riječima, vrijeme, gdje se očekuje da banke apliciraju do 17. aprila, a prve komercijalne transakcije budu 3. juna.

„Sve ostalo je manje-više poznato. Problem je kako dobiti adekvatnu pažnju vendora za izmjene core biznis softwera i dobiti kvalitetnu ponudu korenspodentske banke preko koje će ići povezivanje sa SEPA šemama. Pružalac platne usluge koji učestvuje u SEPA platnim šemama ima slobodu izbora Clearing and Settlement Mechanisms (CSM). To se može realizovati na jedan ili više načina, a jedan od pristupa je preko klirinške kuće (Automated Clearing House - ACH) koja je usklađena sa jednom ili više SEPA platnih šema“, rekao je Pejaković.

On je dodao da tehnička priprema podrazumijeva implementaciju standardizovanih softverskih rješenja i procedura za obradu transakcija i uspostavljanje adekvatnih sigurnosnih protokola kako bi se osigurala efikasna i sigurna razmjena podataka, ali i efikasne automatizovane AML procedure.

„Od velikog značaja je adekvatno apliciranje banke, što podrazumjeva i pravno mišljenje. Riječ je o formularu čije popunjavanje zahtjeva strogo poštovanje forme i ne toleriše nikakvu grešku. Proces je vrlo kompleksan, zahtjevan, ali se nadamo uspješnom procesu, uz pomoć CBCG, koja je obezbjedila kvalitetnu tehničku podršku, kako pri rješavanja tehničkih, tako i pravnih nedoumica, pa i za kvalitetnu saradnju sa vendorima i centralnim bankama država preko kojih će ići SEPA povezivanje, jer i oni moraju da upodobe sisteme za nove članove sa politikama, odnosno direktivama ECB“, kazao je Pejaković.

U tom kontekstu je, prema njegovim riječima, važna i vijest da je CBCG, u saradnji sa Bankom Italije i ECB, započela aktivnosti na implementaciji TIPS (Target Instant Payment Settlement) klona, koji je zasnovan na TIPS platnom sistemu EU.

Komentarišući prodaju akcija Hipotekarne banke kompaniji Agri Europe Cyprus, on je naveo da je to dobar znak da kvalitetni investitori prepoznaju potencijal crnogorskih privrednih subjekata i da su voljni da plate akcije banke značajno iznad knjigovodstvene vrijednosti.

„Prepoznat je potencijal za dalji rast privrede, očekivano kreiranje i praćenje novih investicija privrednih, ali i lansiranje inovativnih bankarskih proizvoda na našem tržištu. Da li će biti novih ukrupnjavanja ili osnivanja novih banaka i sličnih aktivnosti, zavisi od kvaliteta ponude i voljnosti akcionara da prodaju, odnosno podobnosti kupca u skladu sa standardima, što kroz zakonski regulisane procedure procjenjuje i odlučuje CBCG kao regulator“, zaključio je Pejaković.