Biljana Radosavović, Radio Crne Gore

Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene

Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

Šarenoliko je na podgoričkoj zelenoj pijaci. Ponuda i voća i povrća izuzetno dobra. Uglavnom, kažu prodavci sa kojima smo razgovarali, roba iz uvoza, jer zbog vremenskih prilika kasne domaći proizvodi. Cijene, možemo konstatovati, visoke.

“Salata je tri i po, bijeli kupus 1 i 50, grašak četiri, boranija šest eura. Mladi luk i babura su četiri, a šilja paprika do pet eura. Karfiol i paradajz su tri, a blitva eura jeftinija. Stari krompir košta eura, dok je mladi 50 centi skuplji. Krastavac i tikvica su od dva do dva i po eura, a šargarepa euro i po”, kazala nam je jedna prodavačica na zelenoj pijaci u Gintašu.

Do kada će cijene biti visoke za sada je neizvjesno. Inicijativa postoji, da se smanji PDV na voće i povrće što bi donijelo pojeftinjenje. Podrška postoji, bar u dijelu izvršne vlasti, što je potvrdio i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

“Treba vidjeti mogućnost da se smanji PDV na voće i povrće, barem u mjeri kako smo smanjili PDV na šećer, ulje, mlijeko i prerađevine, jaja, meso, ribu. Ako smanjimo i taj dio mislim da bi to bila ona odgovorna politika i poruka građanima da kao društvo mislimo na njih”, rekao je nedavno ministar Đeljošaj.

Da se smanji PDV na voće i povrće, ali i mesne prerađevine, pšenicu, pojedine sireve sa sadašnjih 21 odsto podržava i Privredna komora. Tom rješenju pribjegle su, kaže Lidija Rmuš, države regona.

“To bi mnogo olakšalo poslovanje naših poljoprivrednih proizvođača i upšte prerađivača hrane. Oni 15-og u mjesecu moraju da plate PDV na proizvedenu količinu. Zato je naša preporuka, ali i molba prema Vladi da sagleda mogućnost da se smanji stopa PDV-a ne samo na voće i povrće, već i pšenicu, suhomesnate proizvode, tvrde tradicionalne sireve”; prokomentarisala je Rmuš.

Crna Gora prošle godine na uvoz poljoprivrednih proizvoda potrošila je skoro milijardu, a samo na hranu 772 miliona eura. Od toga za voće i povrće 80 miliona. U 2024-toj u odnosu na godinu prije uvoz je veći za četiri odsto, a izvoz malo iznad 12 procenata. Na tržište, uglavnom regiona plasiramo dimljene i sušene proizvode, piće, prije svega vina, vodu, votku, ali i jagodičasto voće. Rast uvoza poljoprivrednih proizvoda destimulativan je za domaće proizvođače, ne samo zbog ponude, već i cijena.

“Druga važna stvar je kvalitet, a mi smo već dokazali da to imamo, jer naši proizvođači su dobili brojna priznanja. Tako da se u pitanje kvalitet domaćih proizvoda, a cijenovno smatram da smo konkurentni”, ocijenila je predstavnica Privredne komore.

Podaci iz regiona pokazuju da je PDV na voće i povrće u Hrvatskoj pet odsto, Srbiji deset. U Sjevernoj Makedoniji smanjene su carine na uvoz povrća, ukinute za južno voće, te ograničene marže u maloprodaji na 15 procenata. Iz Privredne komore preporučuju i da treba iskoristi potencijal koji imamo u obradivim površinama, a prvi korak su investicije, između ostalog kroz IPARD programe za voćarstvo, povrtarstvo i vinogradarstvo.