Mi.M. [ PR Centar ]

Javno-privatna partnerstva moćni alati za održiv razvoj i ekonomski napredak

Crna Gora se, uprkos dobro postavljenom zakonodavnom okviru, suočava sa izazovima u primjeni modela javno-privatnog partnerstva (JPP), zbog čega je neophodno jačati kapacitete javne uprave, ali i osnažiti lokalne samouprave da prepoznaju mogućnosti za primjenu JPP, jer taj model može biti poluga održivog razvoja i boljeg kvaliteta života.

To je saopšteno na Regionalnoj konferenciji koja je organizovana u okviru projekta “Implementacija principa dobrog upravljanja u javno privatnim partnerstvima (GO PPP)”, podržana kroz program SMART Balkans, a finansirana od strane Kraljevine Norveške.

Projekat se sprovodi na teritoriji četiri zemlje, a vode ga InTER iz Srbije, u partnerstvu sa organizacijama ACER (Albanija), IPER (Crna Gora) i FRP (Sjeverna Makedonija).

Projekat ima za cilj primenu principa dobrog upravljanja u JPP projektima, poboljšavajući participaciju, transparentnost, odgovornost i efikasnost i razvija održive mehanizme za regionalnu saradnju donosioca odluka i drugih aktera u oblasti JPP.

Menadžerka projekta dr Vesela Vlašković naglasila je da je dobro upravljanje ključno, a od posebne je važnosti u ekonomskim aspektima javno-privatnog partnerstva.

Ambasadorka Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori Nj.E. Kristin Melsom ukazala je da su JPP moćni alati za održivi razvoj, ali samo kada su osmišljena sa integritetom, odgovornošću i u interesu građana.

“Civilno društvo i građani moraju se posmatrati kao ključni partneri, a ne samo kao zainteresovane strane, u planiranju i praćenju projekata JPP. Javni sektor ima značajnu ulogu u svim fazama, od razvoja politika, zakonodavstva, institucionalnih struktura, kao i planiranja, izvršenja i rada konkretnih projekata JPP”, istakla je Melsom.

Uvjerena je da samo kroz iskren dijalog sa svim partnerima, projekti mogu biti relevantni, efikasni i transparentni.

Ambasadorka je podsjetila da je JPP prvi put predstavljeno u Norveškoj 1998. godine u sektoru transporta.

“JPP se u Norveškoj nalaze i u sektorima obrazovanja, zdravstva, policije i sudova. Danas se skoro svaki građevinski projekat u Norveškoj realizuje u nekom obliku saradnje između javnog i privatnog sektora. Norveška je počela da radi na JPP prije više od 25 godina I još uvijek unapređujemo model. Važno je učiti od drugih kako bismo izbjegli greške i ubrzali implementaciju najboljih praksi”, zaključila je Melsom.

Predstavnik IPER-a, Savo Ivanović, kazao je da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali postoje oblasti, a jedna od njih je JPP, koje se mogu mnogo unaprijediti.

“Naši susjedi imaju bolje iskustvo i možemo iz toga da učimo. Možemo da učimo iz uspjeha, ali i iz problema, koje su imali. Nije dovoljno ostvariti napredak, moramo se brže kretati. Stoga nam je potrebno jako poslovno okruženje, pravična pravila, obučeni radnici, hrabri rukovodioci i nove ideje. Inovacije su u tome ključne”, smatra Ivanović.

Ako se unaprijed ne planira djelovanje dešavaju se rizici, jer kako je objasnio, odluke koje danas donosimo utiču na budućnost.

“JPP spajaju sve za istim stolom, Vlade, neprofitne organizacije, iskustvo, privatna preduzeća i domaće i strane investitore. Da bi ta partnerstva funkcionisala svi moramo da damo doprinos. To zahtjeva povjerenja, a ono zahtjeva otvoreno razmišljanje i planiranje. Bez povjerenja nema dugoročnog uspjeha“, siguran je Ivanović.

U okvuru panela „Stanje JPP-a u Zapadnom Balkanu” ekonomska savjetnica u Montenegro biznis alijansi Vesna Daković smatra da se kroz JPP pruža mogućnost biznisu i lokalnoj zajednici da mnogo profitiraju, odnosno osjete mnoge benefite.

“Naše zakonodavstvo je dobro, ali je problem u implementaciji. Treba svi zajedno, regionalno, da damo svoje iskustvo, pomognemo drugim zemljama na koji način da što bolje iskoriste benefite, koje mogu imati iz JPP”, rekla je Daković.

Uvjerena je da JPP ima perspektivu u raznim oblastima, u prevozu, energetici, rasvjeti, vodosnabdijevanju, komunalnom otpadu itd.

Načelnica Odjeljenja za javne nabavke i opšte poslove Sekretarijata za javni prevoz Grada Beograda Aleksandra Paunović Avramovski istakla je da se u Srbiji sve više koristi model JPP, kako bi se važni projekti realizovali uz učešće privatnog kapitala i znanja.

“U Srbiji su najčešći nocioci projekta lokalne samouprave. U gradu Beogradu, koji ima veliku infrastrukturu, veliki broj stanovnika, u posljednjih godinu i po sproveli smo četiri javno-privatna partnerstva. Što se tiče samog ulaska u neki projekat, najvažnije je da se identifikuje potreba”, jasna je Paunović Avramovski.

Smatra da treba pronaći mehanizam kako bi se osnažile jedinice lokalne samouprave, da što više ulaze u postupke JPP.

Članica Komisije za JPP u Srbiji, Jelena Nikolić navela je “Iako postoje zakonski okviri, određeni problemi se javljaju tek nakon praćenja izvršenja realizacije samog ugovora. Najvažnija je podrška, povjerenje i saradnja javnog i privatnog partnera. To svakako treba posmatrati kao partnerski odnos“.

Direktor Agencije za upravljanje koncesijama (ATRAKO) iz Albanije, Emiljano Gjika, ukazao je da su u toj državi postojala tri velika koruptivna skandala sa JPP u sektoru upravljanja otpadom, što je taj termin učinilo ružnim i neprihvatljivim.

“Pokušavamo da promovišemo JPP na državnom nivou, ali trenutno svi bježe od njih. Cijeli koncept JPP je doveden u pitanje. Trenutno smo u procesu izmjene Zakona, koji je u fazi javne rasprave. Ipak, ne vidim mnogo promjena. Ne vidim da će doći do velikog poboljšanja, jer se ne rješavaju glavni problemi. Nadležnosti su razvodnjene i niko ne preuzima odgovornost. Svi kažu-nije to moja nadležnost”, objasnio je Gjika.

Smatra da su potrebni lideri, jer ako će se dati koncesija mora da postoji više odgovornosti, a ne da se lopta prebacuje drugome i da niko nije nadležan.

“Opet će doći vrijeme kada ćemo raditi JPP češće. Moramo da podignemo kapacitete. Treba nam više kadra, ako hoćemo da povećamo broj projekata JPP, da osiguramo bolji ekonomski razvoj, a sve ima cijenu. Ako je Vlada spremna da plati za to, stvari će biti bolje, a ako nije, ostaćemo tamo gdje smo sad”, smatra Gjika.

Državna savjetnica za regionalni razvoj u Ministarstvu lokalne samouprave u Sjevernoj Makedoniji, Andrijana Stojanovska, rekla je da JPP predstavljaju mehanizam koji direktno utiče na sprovođenje strateških ciljeva, ciljeva regionalnog razvoja i održivog lokalnog razvoja.

“To znači da u našim strateškim dokumentima imamo Strategiju za regionalni razvoj, a jedan od prioriteta te Strategije je unapređenje sinergije između privatnih i javnih investicija. Vjerujemo da ako iskombinujemo sve resurse možemo osigurati bolji kvalitet usluga za naše građane što nas vodi boljem životnom standardu”, jasna je Stojanovska.

Na tom putu, kamen spoticanja je, kako je ukazala, nedostatak kapaciteta na lokalnom nivou.

“Disparitet je prisutan u smislu kapaciteta- ljudskih, finansijskih, nedostatka stručnog znanja. Uložili smo napore u pravcu prevazilaženja ovih izazova, naročito u smislu promovisanja međuopštinske saradnje, ali i dalje tražimo inovativniji i inkluzviniji mehanizam i mislimo da je JPP jedan od alata, koji može dati podsticaj opštinama u pravcu pružanja usluga boljeg kvaliteta”, rekla je Stojanovska.

Najpozitivniji primjeri JPP u Sjevernoj Makednoji se, kako je dodala, odnose na energetsku efikasnost ulične rasvjete.

“U budućnosti bi trebalo da imamo transparentnije procedure za sklapanje JPP, a sa druge strane moramo da predvidimo proces monitoringa za cijeli postupak”, kazala je Stojanovska.

Vjeruje da se sve zemlje na Balkanu bore sa istim problemom, a to je usklađivanje domaćih propisa sa procedurama i pravilima Evropske unije.

Savjetnica za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, Ljiljana Naskova, ukazala je da je učinjen veliki napredak time što je Zakon o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu podijeljen na dva zakona.

“Oba zakona su u Vladinoj proceduri. Zakon o JPP je u cjelosti usaglašen sa evropskom direktivom, a sada je u Vladinoj proceduri i nadamo se da će biti uskoro usvojen i u skupštinskoj proceduri”, rekla je Naskova.

Osnovna rješenja Nacrta zakona usmjerena su, kako je navela, na uklanjanje regulatornih barijera koji ometaju pripremu sprovođenja projekta JPP, jačanje saradnje između javnih i privatnih partnera, uključujući saradnju između nadležnih institucija u sprovođenju projekta JPP, obezbjeđivanje veće transparentnosti u dodjeli i sprovođenju ugovora za uspostavljanje JPP, podsticanje većeg učešća privatnog sektora, kao i stvaranje svih preduslova za privlačenje domaćih i stranih investicija.

Renata Kostovska, ovlašćeno lice za vođenje Registra za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, je objasnila učesnicima funkcionisanje Registra i pozitivne aspekte koji se mogu preslikati i na druge zemlje u regionu.