A.M.

Slučaj "Možura": Država nije aktivirala garanciju, izgubljeni milioni

Jedna od najozbiljnijih korupcionaških afera u Crnoj Gori – slučaj "Možura" – već neko vrijeme je na marginama javnog i institucionalnog interesovanja. Ipak, kako upozorava potpredsjednik Vlade Crne Gore za antikorupciju Momo Koprivica, vrijeme je da se ova priča vrati u fokus. Jer, riječ je o kompleksnoj mreži sumnjivih finansijskih transakcija, kršenja ugovornih obaveza i – što je najteže – slučaju koji je indirektno povezan s ubistvom malteške novinarke Dafne Karuane Galicije.

"Smatram da je neophodno obnoviti tu priču, jer se radi o vrlo ozbiljnoj korupciji koja je imala i krvave posljedice“, poručuje Koprivica.

"Zbog tog slučaja ubijena je novinarka Dafne Karuana Galicija", rekao je. 

Projekat Možura se pominje u istraživanju o korupciji na Malti tamošnje novinarke Dafne Karuana Galicija, koja je nastradala u eksploziji auto-bombe oktobra 2017.godine. 

Njen sin Matju Galicija je u junu 2020.godine izjavio da je njegova majka istraživala i one koji su u taj posao bili uključeni i u Crnoj Gori.

“Istraživala je Jirgena Feneka, Kita Šembrija, Konrada Micija. To su sve ljudi i kompanije uključene u ovaj dogovor u Crnoj Gori. Njeno istraživanje u ove ljude, specifično Feneka i kompanije koje su bile uključene, dovele su do njenog ubistva”, kazao je tada Galicija za Radio Slobodna Evropa.

Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, vrijedna oko 90 miliona eura, puštena je u rad sredinom novembra 2019.godine, u vrijeme dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Možura se sastoji od 23 vjetrenjače, a godišnje proizvodi oko 120 GWH energije, saopšteno je tada iz Vlade.

Naveli su da je investiciju realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a da je glavni izvođač radova bila kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.

Ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035.godine.

Projekat vjetroelektrane Možura kod Ulcinja započet je 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije Čelebić sklopio ugovor s crnogorskom Vladom. 

Fersa i Čelebić prodali su svoj udio firmi Cifidex Ltd, registrovanoj na Sejšelima, i to po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta. Cifidex je finansiran od strane offshore firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen Jirgen Fenek, kasnije optužen za organizaciju ubistva novinarke Galicije.

Koprivica je u emisiji "Pitajte Vladu" na TVCG rekao da je firma Cifidex ušla u vlasništvo projekta prije nego što je udio formalno preprodat Enemalti, i da je sve to prikriveno.

"Fersa je prodala svojih 99% za 2,9 miliona eura – dakle 1% vrijedi 29.000 eura. A Čelebić je svojih 1% prodao za čak 650.000 eura. Kako je to moguće?“, pita on.

Osim finansijskih nelogičnosti, Koprivica podsjeća na kršenje ključnih rokova iz ugovora. Prvi predviđeni rok za podnošenje dokumentacije za građevinsku dozvolu – šest mjeseci nakon donošenja planske dokumentacije – probijen je. Isto tako, ni drugi rok – za početak radova dva mjeseca nakon izdavanja dozvole – nije ispoštovan.

"Inspekcija je 4. marta 2015. godine obavijestila Ministarstvo da radovi nijesu započeti, da nije ni podnijeta prijava pripremnih radova“, kaže Koprivica, navodeći da su Fersa i Čelebić i sami to priznali u zapisniku.

"Uprkos svemu, država nije raskinula ugovor niti aktivirala bankarsku garanciju od 1,5 miliona eura, iako je po ugovoru imala to pravo. Umjesto toga, prenosi su legalizovani na osnovu pravnog mišljenja advokatske kancelarije Moravčević, Vojinović i partneri, u kojem je jasno stajalo da investitor „ne može započeti izgradnju vjetroparka“, ali se ipak nije reagovalo", kazao je potpredsjednik Vlade. 

Firma Cifidex, prema tvrdnjama više međunarodnih istraga, bila je paravan u lancu koruptivnih transfera koji su omogućili enorman profit pojedincima. 

"Ova afera ima ne samo finansijski, već i krvavi karakter. Povezana je s ubistvom istraživačke novinarke. Ako postoji slučaj koji zaslužuje institucionalnu budnost i pravnu obnovu, to je upravo Možura“, ističe Koprivica.

Kako je naveo, nova saznanja, posebno na osnovu poreskih i pravnih analiza, mogu dovesti do krivične odgovornosti. U tom kontekstu, naglašava potrebu za intenzivnijom saradnjom Crne Gore s tužilaštvima Malte i Španije, koji su, kako kaže, tokom 2024. godine pojačali svoje aktivnosti na ovom predmetu.