Gotovo 500 plaža dobilo zakupce, očekuju rekordne prihode

Crna Gora je ove godine od tendera za zakup plaža ostvarila prihod od čak 35 miliona eura, što je sedam puta više nego 2021. godine, saopštio je ministar Slaven Radunović u emisiji Okvir. Do sada je 500 zakupaca potpisalo ugovore, a u narednim danima očekuje se da im lokalne samouprave po ubrzanoj proceduri izdaju dozvole za rad. Ipak, Filip Adžić iz URE upozorava da država rizikuje da plati značajne odštete zakupcima koji su regularno rangirani, a ostali bez ugovora zbog ponovljenih tendera izazvanih sumnjama u malverzacije.

Kako je saopštioo resorni ministar Slaven Radunović, oko 500 plaža dobilo je zakupce, i svi ugovori su potpisani od strane Morskog dobra, ali se za pojedine ugovore čeka potpis sa druge strane.

"U finansijskom smislu prošli smo i bolje nego što smo očekivali. U ranijoj emisiji iznio sam informaciju da će država da prihoduje oko 30 miliona eura od zakupa, a izgleda da će to biti i 35 miliona. To je djelovalo previše optimistično, jer su prihodi po godinama iznosili između 4 i 5. Ispostavilo se da smo bili u pravu kad smo procijenili da ogroman dio profita tog važnog resursa ide u privatne džepove, a da država tu nema ništa. Sada se stvar promijenila, tender je uspio i oko 500 plaža je dobilo zakupce. Potpisani su ugovori, ili su potpisani ugovori od strane Morskog dobra i čeka se potpis sa druge strane", istakao je on.

Radunović je govorio i o ponavljanju tendera za određeni broj plaža.

"Imamo i ponovljeni tender za plaže za koje se niko nije prijavio, njih 40-ak, kao i ponovljene tendere za pojedine plaže – kao što smo i obećali. Neće moći da neko vara državu, bilo na legalan ili nelegalan način. To su one plaže za koje su ponuđeni milionski iznosi kako bi poremetili bodovanje za one ponude koje ostanu „u šeširu“ kada se ova milionska povuče. Ti su tenderi ponovljeni, neki su već završeni, i ostalo je još samo 18 tendera da se završi", poručio je Radunović.

Objasnio je da se u javnom pozivu navodilo da se može potpisati sa drugorangiranim ukoliko se povuče prvorangirani, ali i ne mora.

Kaže da su na svim plažama korišćeni isti aršini.

Poslanik URE Filip Adžić u emisiji je kazao da se treba bojati sudskih procesa u kojima bi država po osnovu izgubljene dobiti mora isplatiti hiljade eura ponuđačima.

"Mi ne treba da se upoređujemo sa lošim praksama sa kojima smo se borili. Velika je neozbiljnost države da ono što je propust ili neznanje ljudi koji sjede u Vladi Crne Gore, ovako retorički pokuša da se imputira ljudima koji su pronašli te nedostatke u tenderskim postupcima i dostavili ponude onako kako su oni smatrali potpuno zakonito – jer su mislili da će to njima ići u korist. To nije nešto što se može stavljati na teret ponuđačima, već državi koja nije uspjela da zaštiti sopstveni interes", rekao je Adžić.

Pitao je da li je prvobitna inicijativa koja je bila upućena Vladi bila ta, da iznos garancije u slučaju odustajanja bude u iznosu koji je ponuđen.

"Da je to prihvaćeno, država bi danas prihodovala oko 10 miliona eura", smatra Adžić.

Radunović kaže da je neprijatno iznenađen što Adžić ovako tretira ljude koji su htjeli da prevare državu. Umišljaj da se prevari država nije legalan postupak, kaže Radunović.

Kaže da je predlog od Morskog dobra vezan za bankarske garancije prezentovao Vladi, ali je prihvatio sugestiju premijera Milojka Spajića i šefa kabineta Branka Krvavca,  jer bi bilo teško ili nemoguće obezbijediti tajnost podataka.

"Crna Gora je mala, svi se poznaju, i svako bi došao do iznosa garancije koji je predložen za onu plažu za koju je zainteresovan. Jer kada neko ima garanciju iz banke da će neko ponuditi 200.000, onda bi to došlo do konkurencije koja bi ponudila 220.000", kaže on.

Kaže da je zbog plaža postao štićena ličnost po procjeni ANB-a i da ima pratnju.

Adžić tvrdi da će država morati da nadoknadi štetu ljudima na osnovu izgubljene dobiti. Radunović i Mikijelj objasnili su mu da od toga nema ništa, jer Morsko dobro može, ali ne mora da sklopi ugovor sa drugorangiranim ponuđačem.

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kazao je da će pobijediti u svim potencijalnim sudskim postupcima, a ako se ipak desi da izgube, šteta za državu u ukupnom iznosu mogla bi biti oko 100.000 eura – koliko su već sada preuzeli od garancija onih koji su odustali.

Ponovio je da nije bilo izmjene tenderskog postupka i kaže da neće dozvoliti da se prakse iz 2016. godine ponove.

Stvorena je, kaže, takva tržišna utakmica, gdje država prihoduje višestruko više u odnosu na 2020. godinu. Mikijelj tvrdi da su stvoreni preduslovi da svako može da se javi u tenderskom postupku na jednak način.

"Plan privremenih objekata za opštinsku zonu kasni dvije godine", kaže Mikijelj.

Ponavlja da su ugovori za preko 90 procenata kupališta u zoni Morskog dobra ili  zaključeni, ili se čeka druga strana za zaključenje ugovora.

"Kada Morsko dobro zaključi ugovor, daje ga drugoj strani, koja ima osam dana da uplati sredstva", pojasnio je on.

Kaže da nijedan zakupac koji nije zaključio ugovor ne može da radi.

"Ali preuzeli smo određene aktivnosti da ne bi bilo zastoja – sastali smo se sa sekretarima za privredu u šest opština. Svi koji su zaključili ugovor sa Morskim dobrom imaće privremene dozvole za rad kroz nekoliko dana, tako da nema govora da je riječ o bilo kakvom kašnjenju. Od 60 kupališta za koja se ponavlja postupak, 40 je onih za koje nije bilo interesovanja ni 2019. godine, a u obavezi smo da tri puta raspišemo tender", istakao je Mikijelj.

Poslanik SD-a Branislav Nenezić kaže da je jasno da nije sve prošlo onako kako je trebalo i da je danas 6. jun, a da smo 1. maja trebalo da imamo otvorena sva kupališta u Crnoj Gori.

Pojasnio je da se nakon tendera sačinjava zapisnik, formira rang lista, postoji period za prigovore, a zatim slijedi zaključivanje ugovora sa Morskim dobrom, dobijanje dozvole od glavnog državnog arhitekte, i tek onda odobrenje za rad od strane lokalnog sekretarijata.

"Danas nijedno kupalište u Baru nema dozvolu za rad. Od 1. maja do danas, mi smo legalne zakupce koji su dobili kupališta uveli u sivu zonu", istakao je on.

Mi se, kako kaže, dičimo sa 30 miliona dobit, dok od turizma očekujemo prihod od milijardu eura.

"Kaže da nijedan novi zakupac neće pokrenuti proces fiskalizacije dok ne dobije dozvolu za rad od lokalnog sekretarijata", istakao je on.