Dragana Šundić

"Da potrošimo samo euro dnevno za domaće proizvode, smanjili bismo uvoz za četvrtinu"

Crna Gora je sve više uvozno zavisna, a brojke su ove godine drastičnije nego prošle. Do juna uvezli smo skoro pola miliona eura hrane i pića, što je za 50 miliona više nego lani. Uprkos želji da kupuju domaće, građani se, kažu, češće odlučuju za uvozne proizvode i to zbog cijene. I dok iz Ministarstva ekonomskog razvoja tvrde da su uradili sve što je do njih, opozicija misli drugačije.

Prije 6–7 godina smo za jedan euro u sezoni mogli kupiti gajbu domaćeg paradajza. Danas kilogram košta skoro 2 eura. Za ovaj skok cijena, tvrde u Privrednoj komori, kriv je sve veći uvoz hrane i pića.

"Ako nastavimo ovako, cijene će da budu veće, zašto? Zato što ništa ne proizvodimo", kaže Milutin Đuranović.

Ali, zato uvozimo. A o stanju uvoza i izvoza govore brojke.

"Mi smo u ovoj godini uvezli hrane i pića 493 miliona, do juna, u prošloj godini je to bilo 442 miliona. Prema tome, uvoz hrane i pića se povećao 50 miliona. Prošle godine smo izvezli 39 i po miliona hrane i pića, ove godine 38 miliona", kaže Milutin Đuranović.

Objašnjenje smo tražili i od Ministarstva ekonomskog razvoja, jer nas je zanimalo šta država može da preduzme kako bi smanjila uvoz.

Poslali su nam saopštenje u kojem kažu da su unaprijedili normativni okvir i usvojili zaključke, te da je to sve što je bilo u njihovoj nadležnosti...

Za ovakvo stanje poslanik Dejan Đurović krivi prethodnu vlast. Tvrdi da su tadašnji donosioci odluka bili okrenuti uvozničkom lobiju. Novi zakon će donijeti promjene, a za to je, kako poručuje, potrebno vrijeme.

"Novi zakon o prostornom planu Crne Gore, strategija i razvoju Crne Gore, biće fokusiran na to da se domaći proizvođači fokusiraju, budu subvencionisani i kao takvi konkurentni stranim uvoznicima", kaže Đurović.

Poslanica DPS Aleksandra Despotović kaže da rezultati zabrinjavaju s obzirom na to da je agrobudžet istorijski. Postavlja pitanje da li Crna Gora ima dovoljno hrane te da li je našim proizvođačima slobodan put do marketa i krajnjih korisnika. Apeluje na Vladu da pomogne.

"Crna Gora ima nešto što druge zemlje nemaju, a to je da svi poljoprivredni proizvodi proizvedeni ovdje mogu da budu plasirani kroz nevidljivi izvoz i turističku potrošnju. To mi ne koristimo, jer naši turisti imaju u hotelima servirane marke drugih proizvoda, a ne domaći kajmak, sir, džem", kaže Despotović.

Iz Privredne komore napominju da je problem i u građanima. Nemaju naviku da kupuju crnogorske proizvode.

"Ako bi svaki naš građanin potrošio jedan euro dnevno na domaće proizvode, to je 650.000 eura puta 365 dana – dođemo do 237 miliona, što bi uvoz smanjilo za četvrtinu", naveo je on.

Dok jedni na druge prebacuju krivicu, treći govore da su uradili što je do njih, građani i domaći proizvođači ostadoše trenutno na vjetrometini. Jedni da gledaju svakog dana u cijene da li su porasle, a drugi da razmišljaju da li će im se gazdinstva zatvoriti.