B.B.

Milatovićev kabinet: Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 15. septembar sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda. Ova odluka je institucionalni odgovor na višemjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države, saopšteno je iz kabineta predsjednika.

Kako podsjećaju u saopštenju iz Kabineta predsjednika, još u maju 2025. godine, Milatović je predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda. Skupština, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila.

"Tokom proteklih mjeseci, Kabinet predsjednika je u više navrata pozivao Skupštinu da postupi po Ustavu i razriješi ustavnu krizu. Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju", dodaje se.

Kako kažu, Ustavni sud u ovom trenutku funkcioniše sa svega četiri od sedam sudija, a do kraja godine još jednom od preostalih sudija ističe mandat.

"Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najviša pravna instanca u zemlji, postaće - sud bez glasa. Za građane to znači - da niko neće moći da zaštiti njihova prava", piše u saopštenju. 

Kako dodaju iz kabneta, postoji i opasnost primjene neustavnih zakona.

"A to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti", navode u saopštenju.

Napominju i da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene još od ljeta prošle godine.

"Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije više od godinu dana, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru prošle godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije riješena. Ta odluka je izazvala oštru reakciju Predsjednika države čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije", ukazuju.

Po navodima iz saopštenja, u institucionalnom vakuumu koji je nastao - ne postoji neutralna pozicija.

"Svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU. Ovakav odnos Skupštine prema Ustavnom sudu ne samo da narušava unutrašnje povjerenje u institucije, već šalje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori još uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim", navode u saopštenju.

Zbog svega navedenog, dodaju, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost predsjednika, već njegova politička i demokratska obaveza.

Iz kabineta poručuju da je taj datum sada tačka razgraničenja između dvije politike: ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u prošlosti, nesigurnosti i obmani.

"Od tog izbora zavisi da li će naša zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili još jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost. Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć. Postoji da bi štitio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije - ne razumije ni suštinu demokratije, ni države niti Evropske unije kojoj težimo", poručili su iz kabineta predsjednika Crne Gore.