V.N. [ Politico ]

Milatović: Crnoj Gori potrebna pomoć EU u borbi protiv ruskog uticaja

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruskih dezinformacija dok se balkanska zemlja približava članstvu u bloku, rekao je predsjednik Jakov Milatović u intervjuu za Politico.

Milatović je rekao da je Crna gora postavila ambiciozan cilj da uđe u EU do 2028. godine, ali da je sve je češća meta dezinformacijskih kampanja onih koji žele da poremete njen put ka članstvu.

"Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobiti veću podršku od EU u stvarnoj borbi protiv dezinformacija", rekao je Milatović za Politico, dodajući da je tu ideju već iznio evropskim kreatorima politika i državama članicama.

Portal navodi da je Moldavija, još jedna zemlja kandidatkinja za EU, bila je omiljena meta Kremlja, uključujući pokušaje kupovine glasova i kampanje dezinformacija. Zbog toga je EU prošlog mjeseca rasporedila svoj novi sajber rezervni tim - grupu privatnih stručnjaka za sajber bezbjednost - u Kišinjev i izdvojila milione eura za uspostavljanje centra za borbu protiv dezinformacija.

Milatović, koji je u Briselu boravio na sastanku s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da bi "maligni uticaji trećih zemalja" mogli predstavljati rizik za crnogorski pristupni proces te je pozvao EU da bude proaktivna u suprotstavljanju takvim prijetnjama.

"Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU", rekao je Milatović, dodajući da se s dezinformacijama "susrijeće svakodnevno".

"Kraj trke"

Crna Gora je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, a status kandidata dobila je 2010. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i, prema riječima visokog crnogorskog diplomate za Politico, na putu je da do decembra zatvori još pet.

Portal ističe da se Crna gora suočava se s potencijalnim preprekama, uključujući proruske i prosrpske stranke u parlamentu, tenzije sa Hrvatskom i skepticizam unutar pojedinih članica EU prema proširenju.

Značajno je da se pitanje proširenja uopšte ne nalazi na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta. Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je 2023. godine da se EU prvo reformiše prije nego što primi nove članice.

Međutim, Milatović kaže da je Makron iza zatvorenih vrata promijenio stav po pitanju crnogorskog članstva. "Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao jedno mišljenje. Nakon tolikog broja razgovora koje sam imao s njim, Makron je sada optimističan u vezi sa položajem Crne Gore u EU".

"I vjerujem da je to slučaj i s drugim evropskim liderima. Crna Gora se sada vidi kao predvodnik. Ali … želim vidjeti i kraj te trke, u određenom smislu", rekao je.

Ruski turisti i investitori

Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vize za ruske državljane, koji u zemlju mogu ući bez vize i boraviti do 30 dana, a Rusi i dalje čine najveću grupu stranih investitora.

"Ono što pokušavamo učiniti jeste da uvođenje viza odgodimo koliko god možemo, kako bismo održali naš turistički sektor", rekao je Milatović, dodajući da je "apsolutno" zabrinut zbog priliva ruskog novca.

"Sada smo pomalo u vakuumu jer nemamo puni pristup fondovima EU", rekao je. Ipak, Crna Gora će vrlo uskoro uskladiti svoj vizni režim s onim u EU, dodao je.

Na kraju, iako je mnogo toga na Podgorici - da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme - Milatović upozorava da EU takođe mora pokazati da je "politika proširenja živa" i da se "reforme isplate".

"Posljednja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju", rekao je Milatović. "Zato vjerujem da je sada trenutak da se proces oživi - da se oživi i sama ideja EU kao kluba koji još uvijek ima svoju privlačnost".