- Hronika
 - Kolumne
 - 
Radio
- Izdvajamo
 - 
Emisije
- Dokumentarni program
 - Pop top
 - Europuls
 - Zrno po zrno
 - Radio ordinacija
 - Kulturna panorama
 - Zelena priča
 - Epoleta
 - +382
 - Spona
 - Svijet jednakih šansi
 - Matica
 - Život po mjeri čovjeka
 - Link
 - Izokrenuti svijet
 - Koracima mladih
 - Moja profesija je...
 - Sportski program
 - Kulturno-umjetnički program
 - Muzički program
 - Koracima prošlosti
 - Naučno-obrazovni program
 
 - RCG
 - R98
 - Programska šema
 - Trofej Radija Crne Gore
 - Frekvencije
 - Radio drama
 
 
Politika
03. 11. 2025.
12:14 >> 12:38
Čitaj mi:
Izvještaj EK: Crna Gora najviše napredovala na putu ka EU
Najveći napredak na evropskom putu u prethodnoj godini među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Crna Gora je, prema izvještaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja.
Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja.
„Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU“, piše u izvještaju.
Evropska komisija pohvalila je u izvještaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa, gdje su, kako se navodi, sprovedene „intenzivne faze reformi 2024. godine“ na pravnom okviru koji treba da garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa.
Ove reforme, prema ocjeni EU, dale su „inicijalne pozitivne rezultate“.
Crna Gora je prošle godine preduzela korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu.
Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende.
Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi eura zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju.
Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvještaju, omogućava njenim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u eurima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade.
Primjena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope.
Crna Gora je takođe pozvana da se 1. novembra pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
Zaostajanje Srbije i BiH, ograničen napredak Kosova
Za Srbiju i Kosovo i dalje je ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države, navodi se u izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana.
Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvještaju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama zbog „političkih tenzija“, kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska.
Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji raspala se još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nijesu glasali za dva reformska zakona koja su trebalo da zemlju približe EU.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, postoje različiti rizici „zarobljavanja države“ u kontekstu borbe protiv korupcije.
„Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe“, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidate da „proces proširenja sada ide brže nego u posljednjih 15 godina“.
Коментари0
Остави коментар