P. R. [ Mina ]

Vukčević: Nema garancija da će do kraja godine biti dovršena ostala imenovanja

Imenovanja u Skupštini i dalje se odvijaju kroz trgovinu i političke dogovore, a ne kroz meritokratski i inkluzivan proces i zato nema garancija da će do kraja godine biti dovršena ostala imenovanja u pravosuđu, ocijenio je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Ivan Vukčević.

On je kazao da je Skupština imenovanjem Sekule Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanje Radulović za članove Tužilačkog savjeta (TS) popunila dio sastava tog tijela, što je važno jer Savjet sada može odlučivati sa većim legitimitetom. 

“Od ovog tijela se očekuje da dodatno unaprijedi disciplinske postupke prema tužiocima, ali i da dosljedno štiti nezavisnost tužilaštva od neprimjerenog uticaja izvršne i zakonodavne vlasti. To je balans koji zahtijeva integritet i kapacitet Savjeta”, rekao je Vukčević u intervjuu agenciji MINA.

Međutim, kako je naveo, ukupni proces nije ostavio utisak kompetitivnosti.

“To se jasno vidi iz malog broja prijavljenih kandidata, kao i činjenice da je za neke od izabranih podrška bila zabrinjavajuće mala (30 poslanika glasalo za, 17 njih bili uzdržani u slučaju jednog od kandidata), a niko od njih nije dobio preko 60 odsto od ukupnog broja poslanika”, dodao je Vukčević.

Kako je istakao, važno je da imenovanja u pravosuđu ne budu samo formalno sprovedena, već da nose široku i politički raznovrsnu podršku, kao i da to prati neupitan kvalitet kandidata, kako bi izabrani imali puni legitimitet i povjerenje javnosti.

Odgovarajući na pitanje da li imenovanje Raičevića, Šćepanovića i Radulović vidi kao signal da će parlament do kraja godine nastaviti sa imenovanjima u pravosuđu, uključujući izbor još jednog člana TS-a, članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, Vukčević je kazao da, “nažalost, i dalje vidimo da se imenovanja u Skupštini odvijaju kroz trgovinu i političke dogovore, a ne kroz meritokratski i inkluzivan proces”.

“Zbog toga nema garancija da će do kraja godine biti dovršena ostala imenovanja, posebno ona koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, kao što je to slučaj sa članovima Sudskog savjeta i sudijama Ustavnog suda”, ocijenio je Vukčević.

On je kazao da izostaje suštinski dijalog vlasti sa opozicijom i uključivanje različitih političkih aktera, što je neophodno u ovoj fazi evropskih integracija.

“Odgovorna vlast ne mjeri se samo sposobnošću da obezbijedi većinu, već da odluke donosi na način koji osnažuje povjerenje i profesionalne standarde, a ne partijske interese”, naglasio je Vukčević.

Upitan da li očekuje da imenovanja na visoke pravosudne funkcije budu sprovedena kroz postupke zasnovane na zaslugama i transparentnosti, on je rekao da bi u uređenoj i demokratskoj državi imenovanja po pravilu morala biti zasnovana na meritornosti i transparentnim procedurama.

Međutim, kako je naveo, dosadašnja praksa u Crnoj Gori pokazuje suprotan trend - kandidati sa respektabilnim biografijama nerijetko nijesu prolazili, dok su politički podobni imenovani na ključne pozicije.

Vukčević je dodao da su predstavnici vlasti to i sami javno priznavali.

“Smatram da činjenica da u Skupštini Crne Gore profesor Nebojša Vučinić, koji je gotovo deceniju bio sudija Evropskog suda za ljudska prava, nije mogao dobiti kvalifikovanu podršku, možda najbolje dokazuje koliko su partijske preferencije iznad profesionalnih referenci”, kazao je Vukčević.

Zbog toga, kako je rekao, postoje i dalje opravdane dileme da li će predstojeća imenovanja zaista biti zasnovana na stručnim zaslugama, a ne na političkim kalkulacijama.

Na pitanje kako komentariše to što su Šćepanović i Raičević bili jedini kandidati za članove TS-a iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, Vukčević je odgovorio da je to zabrinjavajući podatak i direktna posljedica loših praksi pri izboru članova pravosudnih tijela.

“Umjesto fokusiranog stručnog razgovora, saslušanja u odborima često se pretvaraju u političko polemisanje ili pokušaj “prevaspitavanja” kandidata”, kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, u takvoj atmosferi profesionalne reference gube na težini, dok partijsko usaglašavanje postaje važnije od stručnosti.

Vukčević je naveo da takav pristup neminovno demotiviše afirmisane i kompetentne pravnike da se uopšte prijave, pa se broj ozbiljnih kandidata sužava, ali ne zato što ih nema, već zato što ne žele da učestvuju u procesu u kojem se ne cijene stručni kvaliteti.

“To su veoma upozoravajući signali koji bi morali podstaći nosioce vlasti na preispitivanje kriterijuma i procedura, a ne na njihovo ponavljanje, jer se tako sistemski urušavaju institucije, i to kad je presudno da ih snažimo”, naglasio je Vukčević.

Upitan kako komentariše to što su iz opozicije rekli da ih je vlast zaobišla u vezi sa imenovanjima članova TS-a, on je kazao da odsustvo dijaloga i elementarne političke komunikacije sa opozicijom posebno zabrinjava u svjetlu predstojećih imenovanja za koja će kvalifikovana većina biti neophodna, poput izbora članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda.

“Ako se već u procesima gdje postoji mogućnost šireg legitimiteta bira put političke jednostranosti, teško je očekivati konstruktivnu saradnju u postupcima koji zahtijevaju značajno širu podršku”, naveo je Vukčević.

On je istakao da je jednako važno da se spriječi model političke trgovine po principu „vi nama pomognite da dođemo do 49 glasova, mi vama funkcije po dubini“.

Takve nagodbe, prema riječima Vukčevića, urušavaju povjerenje u institucije i stvarni javni interes stavljaju u drugi plan.

“Iako za izbor članova TS-a nije potrebna kvalifikovana većina, što formalno omogućava vladajućoj većini da odlučuje bez opozicije, način na koji je ovaj proces sproveden ukazuje na svjesno političko opredjeljenje da se ta mogućnost zloupotrijebi, umjesto da se gradi širi legitimitet i konsenzus”, kazao je Vukčević.

Kako je rekao, sličan pristup imala je i sadašnja opozicija dok je bila na vlasti, što potvrđuje kontinuitet loše prakse, a ne izuzetak u djelovanju aktuelne većine.

“Razlika je, međutim, u tome što je sadašnja vlast imala priliku da pokaže da je naučila lekciju, ali je odlučila da reprodukuje isti model odlučivanja isključivo matematičkom većinom, zanemarujući stabilnost institucija”, dodao je Vukčević.

Na pitanje kako ocjenjuje to što još nije realizovana preporuka Venecijanske komisije da se sastav i način izbora članova TS-a urede Ustavom, on je odgovorio da to, nažalost, pokazuje nedovoljno ozbiljan odnos prema preporukama ključnim za pregovore sa Evropskom unijom (EU), ali i za izgradnju društva vladavine prava.

Kako je dodao, izostanak ustavnog uređenja tog pitanja nije samo tehničko pitanje, već indikator političke volje.

“Ako posmatramo aktuelni odnos vladajuće većine prema državnom tužilaštvu, stiče se utisak da postoji jasna ambicija da se zadrži politički uticaj nad tužilaštvom”, ocijenio je Vukčević.

U tom kontekstu, kako je kazao, preporuke koje jačaju nezavisnost i institucionalnu autonomiju TS-a nijesu poželjne akterima koji žele zadržati kontrolu nad ključnim procesima.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da kritike koje su se nedavno mogle čuti u parlamentu na račun tužilaštva i vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića mogu ugroziti autonomiju tužilačke organizacije, Vukčević je rekao da se one mogu tumačiti kao izraz neispunjenih očekivanja onih koji su podržali VDT-a, ali i kao vid političkog pritiska na autonomiju Tužilaštva.

“U svakom slučaju, TS bi trebalo da zauzme jasan i principijelan stav. Nova imenovanja članova Savjeta doprinose većem legitimitetu u odlučivanju, ali je posebno važno pažljivo pratiti hoće li Savjet adekvatno reagovati na pokušaje ugrožavanja autonomije tužilačke organizacije”, istakao je Vukčević.

Upitan kako komentariše to što Evropska komisija (EK) ponavlja preporuke da bi trebalo ostvariti napredak u popunjavanju upražnjenih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici i obezbijediti odgovarajuće prostorije za SDT i SPO, on je rekao da ponavljanje gotovo svih preporuka iz prethodnog izvještaja, naročito u poglavljima 23 i 24, pokazuje da se napori EK da pomogne donosiocima odluka u Crnoj Gori da unaprijedi ovu oblast i dalje zanemaruju.

Vukčević je kazao da nema vidljivog iskoraka u ključnim poglavljima procesa pristupanja EU, dodajući da neznatno povećanje srednje ocjene ne smije stvoriti lažan osjećaj napretka.

“Napredak u popunjavanju važnih pravosudnih funkcija, jačanju kadrovskih i infrastrukturnih kapaciteta, efikasnosti rada i očuvanju nezavisnosti organa pravosuđa ostaje prioritet”, istakao je Vukčević.

On je naveo da posebno zabrinjava što vlasti ne sagledavaju ova pitanja istim očima kao EK.

“Optimističan pristup je potreban, ali je jasno da će stvarni rezultati zavisiti od političke volje da se prioritet da institucijama, a ne partijskim nadgornjavanjima”, rekao je Vukčević.