[ A.M./RSE ]

Miloradu Dodiku ukinut pritvor, određene mjere zabrane

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u petak je dobrovoljno došao u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji branioca, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo napad na ustavni poredak, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Dodik je mjesecima izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici raspisanoj zbog nemogućnosti njegovog saslušanja u ovoj istrazi.

Istog dana, po prijedlogu Tužilaštva BiH, izveden je pred Sud Bosne i Hercegovine, gdje je održano ročište. Sud BiH donio je rješenje kojim je prihvaćen prijedlog tužilaštva i Dodiku je ukinut pritvor, jer je utvrđeno da više ne postoje razlozi za njegovo zadržavanje.

Sud mu je, međutim, odredio mjeru obaveznog povremenog javljanja nadležnom državnom organu.

Mjere zabrane ostaju na snazi dokle god za njima postoji potreba ili dok Sud ne odluči drugačije, saopšteno je. Kontrola opravdanosti trajanja tih mjera vršiće se svaka dva mjeseca.

„Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može ponovo odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz izrečenih mjera zabrane“, navodi se u zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH.

Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske. Proglašen je krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašenju zakona koje je Šmit prethodno poništio.

Tim zakonima pokušano je da se spriječi sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a, a odnose se, između ostalog, na knjiženje državne imovine na entitet i zakone o praznicima.

Tužilaštvo BiH saopštilo je da od decembra 2024. vodi istragu protiv Dodika zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo napad na ustavni poredak.

U martu ove godine, Tužilaštvo je izdalo naredbu sudskoj policiji za privođenje Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Nalog je izdat istog dana kada je Skupština RS trebalo da raspravlja o Nacrtu novog Ustava RS, kojim bi se entitet definisao kao država srpskog naroda, sa pravom na samoopredjeljenje, sopstvenom vojskom i bez Vijeća naroda.

Krivičnim zakonom BiH za ovo djelo predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti.

U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojeg je usvojila Skupština RS. Taj zakon, kreiran po uzoru na rusku praksu, uvodi strogu kontrolu nad civilnim sektorom.

I pored odluke Ustavnog suda, Dodik je izjavio da će se zakoni i dalje primjenjivati.

Zakonodavne mjere koje je donijela Skupština RS naišle su na osude međunarodne zajednice – od američkog državnog sekretara Marka Rubija, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, do brojnih stranih ambasada u BiH.