P.R. [ Beta ]

osuđeni Fudžimori

U Peruu trodnevna žalost zbog smrti bivšeg predsjednika

U Peruu je danas proglašena trodnevna nacionalna žalost zbog smrti Alberta Fudžimorija, predsjednika koji je "gvozdenom pesnicom" vladao od 1990. do 2000. godine, a posljednjih nekoliko godina bio u zatvoru zbog korupcije i odgovornosti za zločin protiv čovječnosti.

Državna sahrana kakva je predviđena za šefa države na dužnosti, najavljena je za bivšeg lidera koji je umro u srijedu u Limi u 86. godini, ostavljajući zemlju duboko podijeljenu oko njega.

Ukaz o rangu sahrane je potpisala predsjednica Perua Dina Bularte uz izraze saučešća porodici koja je objavila da je Fudžimori umro od raka i da će sahrana biti u subotu.

Bivši lider, rođen u Japanu, pušten je na slobodu u decembru po nalogu Ustavnog suda "iz humanitarnih razloga", uprkos protivljenju Interameričkog pravosudnog sistema, pošto je proveo 16 godina u zatvoru.

Izdržavao je 25-godišnju kaznu zbog zločina protiv čovječnosti, posebno dva masakra nad civilima koje je počinila vojska u borbi protiv maoističkih gerilaca "Sendero luminoso" (Sjajni put) početkom 1990-ih. Oni su pod njegovom konadom poraženi poslije nekoliko decenija oružane borbe s vlašću.

"Morao je da plati za ono što je uradio, ali sada kada je mrtav, šta da radimo... Nije izdržao kaznu", rekla je Huana Karion, predsjednica Udruženja rođaka kidnapovanih, privedenih i nestalih u Peruu.

Bivši predsjednik sa nadimkom "El Čino" (Kinezi) koji je duboko podelio zemlju, više puta je hospitalizovan posljednjih godina. U maju mu je dijagnostikovan maligni tumor na jeziku i da je to imao više od 27 godina, a 2018. je sam objavio da ima tumor pluća.

Poslije objave smrti Fudžimorija, njegove pristalice su u povorci došle do njegove rezidencije da mu odaju počast. Jedna od njih, Nensi Gonzales, rekla je za AFP da smatra da je bivši predsjednik "stavio tačku na terorizam, stabilizovao je privredu".

Kao sljedbenik neoliberalizma, Fudžimori bio je "preteča političkog stila u Latinskoj Americi", rekao je politički analitičar Augusto Alvarez za AFP.

Po njegovim riječima, bivši predsjednik koji je na javnu scenu izbio neočekivanom izbornom pobjedom nad piscem Mariom Vargasom Ljosom, budućim nobelovcem za književnost, promovisao je "autoritarni i populistički" model koji je reprodukovan u mnogim drugim zemljama, kao i u pokretima, i lijevo, i desno.

Bivši predsjednik ostavlja miješanu sliku u svojoj zemlji: za neke on je ultra-liberalnom politikom podstakao privredni rast i uspješno se borio protiv gerilaca "Sjajnog puta" (maoista) i Revolucionarnog pokreta "Tupak Amaru" (čegevarista), a drugi pamte korupcionaške skandale i njegove autoritarne metode zbog kojih je osuđen.

Njegova ćerka Keiko Fudžimori preuzela je njegovu političku baklju, ali triput nije uspjela u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Ta liderka glavne desničarske stranke je 14. jula najavila da će se njen otac kandidovati na predsjedničkim izborima 2026. godine, ne znajući da li bi mogla da učestvuje, jer je kažnjenik.

Peru je početkom avgusta dobio zakon kojim se proglašava zastarjelost zločina protiv čovječnosti počinjenih prije 2002. godine, što je moglo biti od koristi Albertu Fudžimoriju.

Odobren uprkos rezoluciji Interameričkog suda za ljudska prava sredinom juna u kojoj se poziva na suspenziju zakonodavnog procesa, taj propis će koristiti stotinama drugih bivših zvaničnika optuženih za zlostavljanje tokom unutrašnjeg sukoba 1980-ih i 1990-ih koji je prouzrokovao smrt 69.000 ljudi i nestanak 21.000.