[ BETA ]

Poslije 12 neuspješnih pokušaja

Parlament Libana ponovo bira predsjednika države

Poslanici parlamenta Libana sastali su se danas kako bi ponovo pokušali da izaberu predsjednika države, što 12 puta nisu uspjeli u poslednje dvije godine.

 U prvom krugu glasanja, vojni komandant Džozef Aun dobio je podršku 71 od 128 poslanika, što je manje od dvije trećine, koliko je neophodno za pobjedu. Od ostalih poslanika, 37 je ubacilo prazan listić, a 14 je glasalo za „suverenitet i ustav“.

Potom je određena dvočasovna pauza u radu parlamenta, poslije koje će poslanici ponovo glasati. Aunu će za pobjedu ponovo biti potrebna dvotrećinska većina.

Poslije 12 neuspješnih pokušaja da bude izabran nasljednik Mišela Auna, kome je mandat istekao u oktobru 2022. godine, postoje nagoveštaji da bi današnje glasanje moglo da bude uspješno.

Džozefa Auna, koji nije u srodstvu sa bivšim predsjednikom, na čelu države žele da vide SAD i Saudijska Arabija, čija će pomoć biti potrebna Libanu posle 14-mjesečnog sukoba Izraela i libanskog pokreta Hezbolah.

Hezbolah, kojeg je rat sa Izraelom oslabio i politički i vojno, podržavao je u trci za predsjednika Sulejmana Frangijea, vođu male hrišćanske partije blisko povezane sa bivšim predsednikom Sirije Bašarom el Asadom.

Frangije se juče povukao iz predsjedničke trke i podržao Auna, čije su šanse potom znatno porasle. Auna je juče podržala i stranka Libanske snage, koja predvodi parlamentarni blok suprotstavljen Hezbolahu.

Budući da je aktivan vojni komandant, Džozef Aun prema Ustavu formalno ne može da postane predsjednik. Ta zabrana je suspendovana, ali se Aun ipak suočava sa dodatnom preprekom – njemu je i u drugom krugu glasanja za predsjednika potrebna dvotrećinska većina, dok je u normalnim okolnostima dovoljna apsolutna većina.

Uz Auna, u trci za predsjednika je ostao još jedino bivši ministar finansija Džihad Azur, sada visoki zvaničnik Međunarodnog monetarnog fonda. Vršilac dužnosti direktora libanske bezbjednosne službe Elijas el Bajsari danas se povukao iz trke.

Liban, mala mediteranska zemlja pogođena višestrukim krizama, u nekoliko navrata je imala upražnjenu funkciju predsjednika. Najduži takav period bio je od maja 2014. do oktobra 2016. godine, kada je Mišel Aun postao šef države.

Uloga predsjednika u Libanu ograničena je sistemom podijele vlasti, prema kojem je šef države uvek hrišćanin maronit, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šiitski musliman.

Međutim, predsjednik države jedini ima ovlašćenje da imenuje i da smjenjuje premijera i vladu. Tehnička vlada, koja upravlja Libanom u poslednje dvije godine, ima smanjena ovlašćenja jer je nije imenovao predsjednik.

Naredna vlada će se suočiti sa velikim izazovima, među kojima su i primena sporazuma o prekidu vatre kojim je okončan rat Izraela i Hezbolaha i traženje sredstava za obnovu zemlje.

U Libanu šest godina traje ekonomska i finansijska kriza koja je desetkovala libansku funtu i obezvrijedila ušteđevinu mnogih Libanaca. Državna elektroprivredna kompanija nema novca i isporučuje struju svega nekoliko sati dnevno.