B.B.

Priznanje američkog generala

Blinken 2022. godine uvjerio Ukrajince da nastave rat, iako je mir bio na pomolu

Odlazeći američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je Ukrajinu da nastavi svoje vojne napore protiv Rusije, umjesto da se upusti u mirovne pregovore 2022. godine, izvijestio je "New York Times".

Krajem 2022. godine, predsjedavajući Združenog generalštaba Mark Milej savjetovao je Kijev da iskoristi svoje uspjehe na bojnom polju kako bi započeo mirovne pregovore s Moskvom. Međutim, Blinken je insistirao da Ukrajina nastavi svoju vojnu kampanju, napisao je ovaj list.

"Više ratni strateg nego mirotvorac", američki diplomata često je argumentovao protiv "opreznijih zvaničnika Pentagona", lobirajući za slanje naprednog američkog naoružanja Ukrajini, izvijestio je NYT.

Američki general Mark Milej je kao predsjedavajući Zajedničkog štabova, krajem 2022. predložio da Ukrajina iskoristi svoje uspjehe na bojnom polju za početak mirovnih pregovora s Moskvom.

Međutim, državni sekretar Blinken pozvao je Ukrajinu da "nastavi borbu", prenosi NYT.

Vašington je potrošio "otprilike 100 milijardi dolara" na Ukrajinu od kada je sukob eskalirao u februaru 2022. godine, dok su saveznici i partneri doprinijeli dodatnih 150 milijardi dolara, rekao je Blinken tokom januarskog obraćanja u Savjetu za spoljne odnose.

Odlazeća Bajdenova administracija ubrzala je isporuku oružja Kijevu uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je nagovijestio da bi mogao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini u korist rješavanja domaćih prioriteta.

Bajdenova administracija tajno je naoružavala Ukrajinu mjesecima prije nego što se sukob intenzivirao, rekao je Blinken u januarskom intervjuu za NYT.

"Počevši od septembra, a zatim ponovo u decembru, tiho smo dostavili mnogo oružja Ukrajini kako bismo osigurali da imaju ono što im je potrebno za odbranu – stvari poput Stingera, Javelina koje su mogli koristiti", rekao je Blinken.

Rusija i Ukrajina su se početkom 2022. godine inicijalno uključile u mirovne pregovore u Istanbulu. Obje strane su provizorno pristale na primirje prema kojem bi se Kijev odrekao ambicija za članstvo u NATO-u, usvojio neutralnost i ograničio svoju vojsku u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije. Međutim, Ukrajina je kasnije odustala od pregovora.