M.M. [ N1 ]

Nakon papine smrti vatikanske poslove preuzeo je privremeni poglavar crkve

Nakon smrti pape brigu o svakodnevnim vatikanskim poslovima preuzima kardinal kamerlengo, a pravilima je, između ostalih, propisano devetodnevno razdoblje žalosti i rok za organizovanje konklave za izbor novog pape, koja mora da počne najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti prethodnog.

Kamerlengo ili komornik djeluje kao „privremeni“ poglavar i odgovoran je za upravljanje crkvom do izbora novog pape, ali sa znatno smanjenim ovlašćenjima.

Dužnost svakodnevnog upravljanja Svetom Stolicom nakon smrti pape Franje preuzeo je irski kardinal Kevin Farrel (77), prefekt Dikasterija za laike, porodicu i život, koji je za kamerlenga imenovan 2019.

Nakon papine smrti svi najviši zvaničnici crkvene „vlade“, to jest Rimske kurije, moraju da podnesu ostavke na svoje položaje. Kamerlengo je jedini koji ostaje na dužnosti, kako bi upravljao svakodnevnim poslovima crkve.

Riječ „kamerlengo“ izvedena je iz italijanske riječi „kamera“, što znači soba. Odgovoran je za upravljanje Vatikanom, no ne može da donese nikakvu odluku čija bi valjanost premašila razdoblje upražnjenosti mjesta svetog Petra ili zadirala u isključive prerogative pape, poput imenovanja kardinala.

Upravo je kamerlengo ili komornik svetog Kardinalskog zbora odgovoran za objavu vijesti o papinoj smrti. Sve do Pija XII, koji je umro 1958, smrt poglavara katoličke crkve potvrđivala se udarcem po njegovom čelu malim srebrnim čekićem, kako bi se svi uvjerili da je zaista mrtav.

Komornik simbolično i privremeno preuzima papinske posjede, Apostolsku palazu u Vatikanu, Lateransku palatu, sjedište Rimske biskupije u kojoj je Papa tradicionalno biskup, kao i ljetnju papinsku rezidenciju u Kastel Gandolfu.

On saziva sastanke kardinala, zvane „kongregacije“ i zajedno s njima odlučuje o danu i vremenu izlaganja posmrtnih ostataka preminulog pape, kao i o datumu njegove sahrane, koja mora da se održi između četiri do šest dana nakon smrti. Time se određuje i datum početka konklave, koja će birati novog papu.

Sahrana mora da se održi u Bazilici svetog Petra, osim ako testamentom nije određeno drugačije. Upravo je to Franja i učinio i testamentom poželio da bude sahranjen u Bazilici svete Marije Velike u Rimu, a ne u Vatikanu.

Papa Franja je želio da pojednostavi svoju sahranu i za sebe je planirao brži obred i sahranu u jednostavnom kovčegu u goloj zemlji. On će biti sahranjen u subotu, 26. aprila. Papa Franja je preminuo od posljedica moždanog udara na uskršnji ponedjeljak, 21. aprila.