A.J. [ Euronews ]

Šta je Trampova "Zlatna kupola", američki stručnjaci tvrde: "Takva treba i Evropi"

Ideja je jednostavna, ali i složena u isto vrijeme: balističke rakete ispaljene na ciljeve bilo gdje u Sjedinjenim Američkim Državama bile bi otkrivene i presretnute prije nego što mogu da pogode zemlju. To je koncept plana američkog predsjednika Donalda Trampa da izgradi "Zlatnu kupolu za Ameriku", program protivraketne odbrane koji bi imao vrtoglavu cijenu čak i prema američkim standardima.

Međutim, vojni eksperti u SAD vjeruju da postoji prijetnja naredne generacije koju predstavljaju zemlje poput Irana i Sjeverne Koreje, kao i velike sile poput Kine i Rusije, što opravdava reorijentaciju zapadne strategije protivraketne odbrane – ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u Evropi.

"Velike sile poput Kine i Rusije ulažu u sposobnosti za napade na velike daljine. Ovo je složena prijetnja od koje moramo da znamo da se odbranimo", rekla je za Euronews Patriša Bazilčik iz Centra za strateške i međunarodne studije.

"Zato je važno da Evropa ojača svoj sistem protivraketne odbrane", rekla je Bazilčik, istraživačica u okviru Projekta protivraketne odbrane pri Vašingtonskom think tanku.

Vilijam R. Forstčen, istraživač vojne tehnologije na Montreat koledžu u Sjevernoj Karolini, kaže još direktnije: "Za mene je to potpuno jasno. Potreban nam je novi strateški odbrambeni sistem. Nama je potreban, Evropi je potreban", rekao je za Euronews.

Forstčen je autor knjige "Jedna sekunda posle" ("One Second After"), studije o moći raketnog oružja da uništi čitave kontinentalne djelove SAD.

"Takođe sam veoma zabrinut za Evropu. Iranska EMP raketa mogla bi da uništi čitavu elektroenergetsku mrežu zapadne Evrope", dodao je.

EMP znači elektromagnetni puls. Kada se "detonira", EMP oružje proizvodi impuls energije koji stvara snažno elektromagnetno polje sposobno da izazove kratki spoj na širokom spektru elektronske opreme, posebno računara, satelita, radio uređaja, radarskih prijemnika pa čak i civilnih semafora.

Forstčen je rekao da bi EMP napad pokrenuo lančanu reakciju smrtonosnih događaja. Prva stvar koju bi ljudi izgubili bila bi voda, zatim snabdijevanje hranom i ljekovima. Nakon toga bi nastupile bolesti.

Dugoročni opstanak, dodao je, zavisio bi od toga da se čovjek nalazi na pravom mjestu u pravo vrijeme sa odgovarajućim zalihama hrane.

Prema Tomasu Nađiju, stručnjaku za nuklearnu, svemirsku i protivraketnu odbranu u think tanku GLOBSEC, inicijativa "Zlatna kupola", koja je još u ranoj fazi, suočava se sa značajnim izazovima - uskim grlima u proizvodnji, nedostatkom komponenti i uobičajenim unutrašnjim sukobima u odbrambenoj zajednici u Vašingtonu.

U Evropi je izazov drugačiji. Ukoliko dođe do velikog sukoba sa Rusijom, raketne prijetnje bi bile podjednako, ako ne i značajnije kritične s obzirom na moskovsku "ograničenu sposobnost da duboko projicira kopnene snage na teritoriju NATO-a. U takvom scenariju, Rusija bi vrlo vjerovatno više računala na raketne udare iz daljine", rekao je Nađi.

Slično mišljenje dijeli i Ben Hodžs, koji je komandovao američkom vojskom u Evropi od 2014. do 2018.

"Prijetnje iz Rusije već postoje, sjetite se njihove sabotaže u Baltičkom moru. Za tri do četiri godine, njihov sljedeći korak bi mogli biti vazdušni udari na Bremerhafen, Antverpen ili Hamburg, da vide kako NATO reaguje", rekao je za Euronews, dodajući: "Svakako, postoji potreba za protivraketnom odbranom".

Ipak, protivraketna odbrana dugo je zapostavljena tema evropske odbrambene politike. Većini zemalja nedostaje dovoljno presretača da bi odbile masovne napade, a mnoge su svoje dragocjene sisteme donirale Ukrajini.

Evropske zemlje su na to reagovale tek nedavno. Inicijativa Evropski nebeski štit (European Sky Shield Initiative – ESSI), koju je prvobitno predložio tadašnji njemački kancelar Olaf Šolc 2022. godine, predstavlja projekat izgradnje integrisanog evropskog sistema vazdušne odbrane na zemljištu, koji uključuje i sposobnost protivbalističke odbrane. Do danas u inicijativi učestvuju 24 evropske države.

Ipak, ESSI ne može da se mjeri sa projektom Zlatna kupola, za koju američki predsjednik Tramp želi da bude operativna prije nego što mu istekne mandat, a koji stručnjaci poput Patriše Bazilčik smatraju "ambicioznim".

"Trenutno postoji politički zamah, ali projekat zahtijeva i saradnju budućih administracija", rekla je.

Da li će nasljednici Trampove administracije nastaviti da podržavaju i finansiraju Zlatnu kupolu, to je pitanje na koje niko nema siguran odgovor.

Tramp procjenjuje ukupne troškove na 175 milijardi dolara, od kojih je 25 milijardi predviđeno u trenutnom predlogu budžeta.

Međutim, Kongresna budžetska kancelarija procjenjuje troškove samih komponenti u svemiru između 166 milijardi i preko 540 milijardi dolara.

A šta ako projekat bude obustavljen nakon što Tramp napusti Bijelu kuću? Vilijam Forstčen to shvata. "Koliko god do tada potrošite, biće korisno".