Priredio: M.V. [ BBC/Euronews ]

Od persone non grata do VIP gosta

Sastanak od velikog značaja između američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog ruskog kolege predsjednika Vladimira Putina najavljen je kao ključni korak ka miru u ratu u Ukrajini. Međutim, bez postignutog prekida vatre i uz poziv u Moskvu, sastanak dva lidera koji je trajao skoro tri sata, donio je više pitanja nego odgovora, piše BBC koji je izveo pet ključnih zaključaka sa Samita na Aljasci.

Kada se predsjednik Vladimir Putin u petak vratio na svjetsku scenu, nebo nad Aljaskom bilo je oblačno. Na pisti baze Elmendorf-Ričardson čekao ga je američki predsjednik Donald Tramp, dok se crveni tepih prostirao duž piste.

Kada se Putin približavao, Tramp je aplaudirao. Dva lidera su se srdačno rukovala i osmjehnula.

Bio je to izuzetan trenutak za Putina - lidera kojeg je većina zapadnih zemalja izbjegavala otkako je Moskva pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Njegova međunarodna putovanja od tada su uglavnom bila ograničena na zemlje naklonjene Ruskoj Federaciji, poput Sjeverne Koreje i Bjelorusije.

Činjenica da se samit na Aljasci uopšte dogodio bila je pobjeda za Putina. Ali ovakav doček je prevazišao i najluđe snove Kremlja. U kratkih šest mjeseci Putin je od persone non grata u očima Zapada postao dobrodošao na američkom tlu kao partner i prijatelj.

Da stvar bude još bolja, u naizgled neisceniranom trenutku, Putin je odlučio da prihvati vožnju do vazduhoplovne baze u Trampovoj blindiranoj limuzini umjesto da se vozi u sopstvenom predsjedničkom automobilu sa moskovskim tablicama.

Dok se vozilo udaljavalo, kamere su zumirale Putina kako sjedi na zadnjem sjedištu i smije se.

U svojih 25 godina na mestu ruskog predsjednika, Putin je postigao potpunu kontrolu nad medijima. Unutar Rusije, on se rijetko - ako ikada, suočava sa kritički nastrojenim novinarima.

Ipak, samo nekoliko minuta nakon slijetanja na Aljasku, jedan novinar je viknuo u njegovom pravcu: "Hoćete li prestati da ubijate civile?". Sve i da ga je to pitanje uznemirilo, nije to pokazao, već je umjesto toga djelovao kao da je slegnuo ramenima i skrenuo pogled.

Tokom kratkog i pomalo haotičnog fotografisanja, postavljena su još neka pitanja, uključujući jedno na ruskom o tome da li bi Putin bio spreman da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim na trilateralnom samitu. Ponovo, nije bilo očigledne reakcije ruskog predsjednika osim zagonetnog osmjeha.

Svjetski mediji okupljeni u prostoriji sa Putinom i Trampom očekivali su konferenciju za štampu - umjesto toga, dva lidera su dala izjave i nijesu odgovarala na pitanja novinara.

Neuobičajeno, Putin je prvi govorio. Pohvalio je "konstruktivnu atmosferu uzajamnog poštovanja" tokom "susjedskih" razgovora, a zatim je prešao na sažetu istoriju Aljaske kao nekadašnje ruske teritorije.

Dok je Putin govorio, Tramp je stajao u tišini. Prošlo je nekoliko minuta prije nego što je ruski predsjednik pomenuo ono što je nazvao "situacijom u Ukrajini", a što je bio glavni povod za samit. Kada je to učinio, izjavio je da iako je postignut neodređeni "dogovor", "korijeni uzroka" sukoba moraju biti eliminisani prije nego što se može postići mir.

Ova fraza je sigurno izazvala uzbunu u Kijevu i šire. Od početka rata, ona je postala sinonim za niz nerješivih i maksimalističkih zahtjeva koje Putin navodi kao prepreke za prekid vatre.

Oni uključuju priznavanje ruskog suvereniteta nad ukrajinskim regionima Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, kao i pristanak Ukrajine na demilitarizaciju, neutralnost, odsustvo stranog vojnog učešća i nove izbore. U suštini, to se svodi na kapitulaciju - neprihvatljivu za Kijev, ali očigledno, čak i nakon tri i po godine krvavog sukoba, i dalje od najveće važnosti za Moskvu.

Time je postalo jasno da nema dogovora.

S obzirom na kontekst i povod za samit, kada je došao red na Trampa da govori, on nijednom nije pomenuo Ukrajinu ili mogućnost prekida vatre. Najbliže što je prišao pominjanju sukoba bilo je kada je rekao da "pet, šest, sedam hiljada ljudi nedjeljno gine" i primijetio da i "Putin želi da vidi kraj krvoproliću".

Inače rječiti Tramp kao da je imao manje toga da kaže od Putina. Njegova izjava bila je upadljiva po svojoj relativnoj i neuobičajenoj sažetosti, ali prvenstveno po svojoj neodređenosti. "Složili smo se oko mnogih, mnogih tačaka", rekao je Tramp, dodajući da je postignut "veliki napredak" na "izuzetno produktivnom sastanku".

Ipak, on nije podijelio nikakve detalje i činilo se da nisu preduzeti nikakvi konkretni koraci ka rješavanju ukrajinskog sukoba. Nisu najavljeni nikakvi veliki sporazumi niti trilateralni sastanak sa predsjednikom Zelenskim.

I, na sreću Moskve, nije bilo pomena o "ozbiljnim posljedicama" kojima je Tramp prijetio ako se ne postigne prekid vatre.

"Nisjemo stigli dotle", priznao je Tramp.

Zatim je, optimistično mada neodređeno, dodao: "Ali imamo veoma dobre šanse da stignemo dotle".

Iako samit možda nije doveo do opipljivog napretka ka miru u Ukrajini, učvrstio je približavanje Rusije i SAD.

Slike dvojice predsjednika kako se više puta rukuju i smiješe široko su se proširile na društvenim mrežama, kao i slike američkih vojnika koji kleče dok postavljaju crveni tepih ispred Putinovog aviona.

Prije završetka svoje izjave, Putin se osvrnuo na jednu od čestih tema američkog predsjednika - da sukob u Ukrajini nikada ne bi počeo da je Tramp bio na vlasti.

Uprkos Trampovoj tvrdnji o "velikom napretku", ništa suštinsko nije objelodanjeno na samitu na Aljasci - ipak, dva lidera su ostavila otvorena vrata za novi sastanak, ovog puta na ruskom tlu.

"Vjerovatno ću vas ponovo videti vrlo uskoro", rekao je Tramp.

Zaokružujući zajedničku izjavu u kojoj nije morao dati nikakva obećanja, ustupke ili kompromise, Putin se možda osjećao dovoljno opušteno da progovori na engleskom - što je rijetka pojava. Smijući se, pogledao je u Trampa i rekao: "Sljedeći put u Moskvi".

"Oh, to je zanimljivo", rekao je Tramp.

"Dobiću malo kritika zbog toga, ali mogao bih da zamislim da se tako nešto dogodi", dodao je.