M.M.Lj. [ Euronews ]

"Zlatna godina" 2025: Da li je došlo do fundamentalne promjene?

Zlato se u 2025. godini našlo na vrhu liste želja investitora. Ovaj plemeniti metal, dugo cijenjen kao zaštita od inflacije i geopolitičkih previranja, dostigao je rekordne cijene iznad 3.600 dolara (3.080 eura) po unci, ostvarivši prinos od skoro 40 odsto od početka godine, što je najbolja godina za zlato od 1978. godine.

Dok su globalna tržišta akcija ostvarila pozitivne prinose ove godine, ona su i dalje daleko iza performansi zlata. Nasuprot tome, obveznice prolaze kroz još jednu godinu razočaravajućih rezultata, piše Euronews.

Zašto obveznice više ne pružaju zaštitu

Američke državne obveznice i evropske državne hartije dugo su služile kao amortizeri u balansiranim portfeljima.

U vremenima ekonomske slabosti, obveznice su obično rasle dok su rizična sredstva padala. To je važilo sve dok je inflacija bila niska, ali ta veza sada očigledno puca.

Od vrhunca 2020. godine, evropske državne obveznice izgubile su oko 20 odsto vrijednosti, dok su američke dugoročne obveznice prošle još gore, prepolovivši cijenu u istom periodu. Od početka 2025. godine, referentni evropski obveznički indeksi pali su za 2 odsto, zaostajući i za akcijama i za robama.

Za investitore koji se oslanjaju na klasičnu strategiju 60/40 (60 odsto akcije, 40 odsto obveznice), prinosi su bili razočaravajući. U posljednjih pet godina, ova strategija donijela je samo 32 odsto, dok je S&P 500 sam donio 109 odsto.

Još gore, navodne prednosti diverzifikacije su nestale: balansirani portfelji doživjeli su sličnu volatilnost i čak dublje padove u odnosu na portfelje sastavljene samo od akcija.

Kada rast slabi, geopolitički rizici rastu, a inflacija ostaje visoka, obveznice teško mogu pružiti zaštitu. Inflacija je najveći neprijatelj obveznica – nagriza realne prinose i podriva njihov status sigurnog utočišta. U takvom okruženju, zlato preuzima tu ulogu.

Zlato kao zaštita od dvostrukih rizika

Usljed strukturnog podperformansa obveznica, investitori se sve više okreću zlatu kao stabilizatoru portfelja – sredstvu koje može zaštititi od rizika koji dolaze i iz akcija i iz obveznica.

Vrijednost zlata je uglavnom nekorelisana sa drugim klasama imovine. Ta osobina ga čini idealnom zaštitom u današnjem složenom okruženju rizika.

U epizodama poput rasprodaje nakon Dana oslobođenja u aprilu, i akcije i obveznice padale su istovremeno, nudeći investitorima malo utočišta.

Ovaj raskid korelacije podsjeća na obrasce iz 1970-ih, kada je inflacija divljala, a kredibilitet centralnih banaka bio slab. Tada, kao i sada, zlato je nadmašivalo sve glavne klase imovine, vođeno potražnjom investitora za zaštitom od monetarne erozije i sistemskog rizika.

Prema Goldman Sachs-u, portfelji sastavljeni od akcija i obveznica posebno su ranjivi u dva scenarija: kada erodira institucionalni kredibilitet, kao 1970-ih, i kada šokovi u snabdijevanju izazovu "stagflacioni" pritisak – kao 2022. U oba slučaja, zlato istorijski briljira.

Centralne banke predvode, investitori slijede

Ponašanje investitora u 2025. godini takođe je pod uticajem agresivnog talasa kupovine zlata od strane centralnih banaka, posebno iz zemalja u razvoju.

Od kada su zapadne sankcije zamrzle ruske devizne rezerve 2022. godine, zemlje poput Kine, Indije i Turske ubrzale su napore da diverzifikuju rezerve dalje od američkog dolara, usmjeravajući milijarde u zlato.

Prema podacima MMF-a, kupovina zlata od strane centralnih banaka porasla je pet puta od februara 2022.

Investitori sada slijede taj talas. SPDR Gold Shares (GLD), najveći svjetski ETF zasnovan na fizičkom zlatu, privukao je 11,3 milijarde dolara (9,63 milijardi eura) priliva samo ove godine – na putu da nadmaši rekord iz 2020.

Ovo je jasan znak da privatni investitori počinju da slijede primjer centralnih banaka, preispitujući ulogu zlata kao strateške rezervne imovine.

Za razliku od obveznica, koje mogu biti inflatorno obezvrijeđene ili podložne državnom bankrotu, zlato ne zavisi od kredibiliteta bilo koje institucije. Ne može se štampati, sankcionisati ili obezvrijediti – osobine koje postaju sve privlačnije u svijetu rastućih dugova, polarizovane politike i fragmentisanih rizika.

Visoki nivoi državnog duga i fiskalna popustljivost dodatno zamagljuju perspektivu obveznica. Investitori ih sve više vide ne kao sigurna sredstva, već kao obaveze ranjive na inflatornu eroziju.

Ako centralne banke budu primorane da potiskuju prinose kako bi upravljale troškovima servisiranja duga (proces poznat kao „finansijska represija“), realni prinosi na obveznice mogli bi ostati negativni godinama.

Koliko visoko može da ode cijena zlata?

U 2025. godini, ovaj rizik nije samo ekonomski, već i institucionalni. Investitori su sve oprezniji zbog političkog miješanja u monetarnu politiku, posebno u Sjedinjenim Državama. Agresivna kampanja Donalda Trampa protiv predsjednika FED-a Džeroma Pauela izazvala je zabrinutost zbog mogućeg pritiska na Federalne rezerve da vještački drže kamatne stope niskim.

Ako nezavisnost FED-a bude ugrožena, njegova sposobnost da se bori protiv inflacije mogla bi biti oslabljena – čineći zlato atraktivnom zaštitom od institucionalne krhkosti.

Analitičarka Goldman Sachs-a, Samanta Dart, upozorila je da bi, ako bi samo jedan odsto američkih privatnih ulaganja u obveznice prešlo u zlato, cijena mogla skočiti na skoro 5.000 dolara (4.263 eura) po unci.

Čak i u umjerenijem scenariju, Goldman očekuje da će zlato dostići 4.000 dolara (3.410 eura) do sredine 2026, navodeći političku neizvjesnost, globalnu potražnju centralnih banaka i opadajuće povjerenje u fiskalno upravljanje SAD.

Istorijski rast zlata u 2025. odražava više od pukog tržišnog momentuma – označava fundamentalnu promjenu u prioritetima investitora.

Kako obveznice gube svoju odbrambenu moć, a politički rizik podriva povjerenje u monetarne institucije, zlato se ponovo potvrđuje kao ultimativno sigurno utočište.

Njegova nekorelisanost, otpornost na inflaciju i nezavisnost od institucionalnog kredibiliteta čine ga jedinstveno pogodnim za svijet u kojem tradicionalne zaštitne mjere slabe.

U portfeljima koji su nekada bili oslonjeni na obveznice, zlato sada preuzima centralnu ulogu.