[ RSE/ Majk Ekel ]

Šta Trampova prijetnja znači za globalno nuklearno testiranje

Kada su Sovjeti testirali svoju Car-bombu 1961. godine iznad udaljenog arhipelaga Novaja zemlja, to je bila najveća nuklearna naprava ikada detonirana.

U junu 2019. godine direktor glavne obavještajne agencije Pentagona iznio je tvrdnju da Rusija testira atomsko oružje.

„Vlada Sjedinjenih Američkih Država, uključujući obavještajnu zajednicu, procijenila je da je Rusija sprovela nuklearna testiranja koja su proizvela nuklearni prinos“, rekao je general-potpukovnik Robert Ešli.

Dodao je i da možda i Kina sprovodi sopstvena testiranja korišćenjem metoda „nultog prinosa“, pri kojima ne dolazi do stvarne fisijske eksplozije.

Šest godina kasnije, Sjedinjene Države i Rusija ponovo su na ivici nove trke u naoružanju.

Kremlj se hvali razvojem novog nuklearno sposobnog superoružja, a predsjednik Donald Tramp prijeti da će nastaviti američka nuklearna testiranja.

„Rusija testira, Kina testira, ali o tome ne govore“, rekao je Tramp u intervjuu za CBS News 31. oktobra. „Mi ćemo testirati, jer oni testiraju i drugi testiraju.“

Ponovio je 5. novembra da je „zbog testnih programa drugih zemalja naredio Ministarstvu rata da započne testiranje naših nuklearnih oružja na ravnopravnoj osnovi“.

Tvrdnje da Rusija i Kina sprovode testiranja predmet su rasprave, ali je prijetnja izazvala burne reakcije – kritike iz Moskve i podršku među američkim zagovornicima tvrde bezbjednosne politike, dok su se pobornici kontrole naoružanja uhvatili za glavu.

Nakon godina propadanja sporazuma o kontroli naoružanja – poput onih o raketama srednjeg dometa (INF), antibalističkim raketama (ABM), Otvorenom nebu i Novom START-u – mnogi strahuju da bi i globalni sporazum koji zabranjuje nuklearna testiranja mogao biti sljedeći.

Na sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti 5. novembra, ministar odbrane Andrej Belousov pozvao je na pripreme za ponovno pokretanje nuklearnih testiranja na poligonima na arktičkom arhipelagu Novaja zemlja.

Testiranje, testiranje

Posljednji put kada su SAD izvele stvarnu fisijsku eksploziju bilo je u Nevadi 1992. godine. Moskva je posljednji put testirala fisijsko oružje 1990. na Novoj zemlji, a Kina 1996. u Lop Nuru, u zapadnom Sinđijangu.

Te iste godine potpisan je Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih proba (CTBT). Od tada su samo Pakistan, Indija i Sjeverna Koreja sproveli stvarne testove – Pjongjang posljednji put 2017.

Stvarna nuklearna testiranja lako se otkrivaju: seizmički uređaji registruju podzemne eksplozije, a specijalni avioni mogu uočiti radioaktivne izotope u atmosferi.

Nekritično, kritično i superkritično

Poslije Hladnog rata, smanjenje arsenala i ulaganja dovelo je do toga da zemlje koriste drugačije metode za provjeru pouzdanosti oružja.

Nekritična testiranja – u kojima se koriste eksplozivi i fisijski materijali, ali bez izazivanja fisije – dozvoljena su prema CTBT-u. Naučnici koriste superračunare i lasere da simuliraju reakcije.

Tramp je prvi put nagovijestio nova testiranja neposredno prije susreta sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, a kasnije to i potvrdio.

Amerika i dalje ima aktivan poligon u Nevadi za potkritičke eksperimente, ali bi izvođenje prave fisijske eksplozije zahtijevalo mjesece priprema.

„Sjedinjene Države ne bi mogle sprovesti test za nekoliko dana, ali bismo mogli u roku od nekoliko mjeseci do par godina“, rekla je Džil Hrubi, bivša direktorka Nacionalnih laboratorija Sandija i bivša šefica Nacionalne uprave za nuklearnu bezbjednost (NNSA).

Ministar energetike Kristofer Rajt pojasnio je da Trampovi komentari vjerovatno odnose na „sistemska testiranja“, a ne na stvarne nuklearne eksplozije.

Hrubi smatra da SAD već imaju dovoljno podataka iz ranijih testiranja, pa nova nisu neophodna:
„Ako mi započnemo testiranja, i drugi će ih nastaviti. To bi moglo izazvati novu trku u naoružanju.“

Testiranje u stvarnom svijetu

U godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta navodi se da je Rusija u prethodnim godinama sprovela „superkritična“ testiranja, ali bez potrebnih obavještenja drugim zemljama, kako zahtijeva sporazum iz 1974. godine.

Za stručnjake za bezbjednost, svijet se promijenio: Kina širi svoj arsenal, Rusija modernizuje oružje i uvodi nove interkontinentalne rakete poput Sarmata, te oružja poput Burevestnika i Posejdona, koji može nositi nuklearnu bojevu glavu.

Nekoliko dana nakon Trampovih izjava, direktor CIA-e Džon Ratklif objavio je da je Tramp „bio u pravu“ u vezi sa kineskim i ruskim testiranjima.

Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O’Brajen poručio je da SAD moraju zadržati tehničku i brojčanu prednost, pa bi trebalo da testiraju novo oružje „u stvarnom svijetu“, a ne samo putem simulacija.

Ruski zvaničnici negirali su optužbe o sprovođenju pravih testova i kritikovali Trampove prijetnje.

Na sastanku Savjeta bezbjednosti u Kremlju 5. novembra, predsjednik Vladimir Putin naredio je pripreme za „mogući početak rada na pripremama za nuklearna testiranja“, ali je naglasio da Rusija ne planira da prekrši CTBT.

Ako bi SAD zaista obnovile testiranja, to bi gotovo sigurno izazvalo novu globalnu trku u naoružanju i urušavanje CTBT sporazuma.

Rusija je 2023. povukla ratifikaciju ugovora; SAD su ga potpisale, ali ne i ratifikovale. Kina takođe nije ratifikovala.

Stručnjaci upozoravaju da bi nova eksplozivna testiranja otvorila put i drugim državama da učine isto.

Povratak punim testiranjima mogao bi značiti i kraj sporazuma Novi START, koji ograničava veličinu ruskog i američkog arsenala. Taj sporazum ističe iduće godine, a novi pregovori još nisu započeti.

U septembru je Putin predložio da Rusija nastavi da poštuje njegove odredbe još godinu dana nakon isteka, što je Bijela kuća signalizirala da bi mogla podržati.