P. R.

Nazire li se dijalog o približavanju pozicija Kijeva i Moskve?

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarali su telefonom o situaciji u Ukrajini, gotovo dva sata. Njihov razgovor bio je glavna vijest u svjetskim medijima i izazvao je brojne reakcije svjetskih i evropskih lidera. Iako je poslije razgovora provejavala određena vrsta optimizma, analitičari ukazuju na različite izjave Trampa i Putina, ali i na to da su pozicije Ukrajine i Rusije još uvijek prilično udaljene.

Donald Tramp je izjavio da je razgovor protekao veoma dobro i da će Moskva i Kijev odmah početi sa pregovorima o prekidu vatre i okončanju rata.

"Uslovi za to će biti predmet pregovora dvije strane, jer samo one znaju detalje koje niko drugi ne zna", naveo je Tramp u objavi na društvenim mrežama.

Dodao je da je o detaljima razgovora obavijestio evropske lidere i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema njegovim riječima, papa Lav XIV izrazio je interesovanje da Vatikan bude domaćin pregovora.

A da je razgovor protekao dobro, potvrdio je i Putin koji je izrazio zahvalnost američkom predsjedniku na angažovanju Vašingtona u obnovi direktnih pregovora između Moskve i Kijeva. Vladimir Putin je istakao da Rusija ostaje pri stavu da je neophodno zaustaviti borbena dejstva, ali i da je potrebno pronaći najefikasniji put ka trajnom miru. Naveo je i da je Rusija spremna da radi na izradi mirovnog memoranduma sa Ukrajinom.

"Rusija je spremna da radi sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi mogućeg, budućeg mirovnog sporazuma, uz definisanje niza stavki kao što su, na primjer, principi rješavanja sukoba, rokovi za moguće zaključenje mirovnog sporazuma, uključujući i moguće primirje na određeno vrijeme u slučaju postizanja odgovarajućih dogovora", rekao je.

"Povratak na početnu poziciju"

Branka Latinović iz Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji kaže da je veoma teško reći kako će izgledati budući pregovori s obzirom na različite stavove koje smo čuli nakon ovog telefonskog razgovora.

"Naime, u obraćanju Trampa putem njegove društvene mreže mogli smo da pročitamo jake riječi koje su ohrabrujuće i koje su zaista djelovale ovako prijatno, s obzirom da je on najavio da je u razgovoru sa Putinom postigao dogovor da Ukrajina i Rusija odmah počnu pregovore o prekidu neprijateljstva, što je najbitnija stvar, i da potom nastave pregovore o postizanju mira i to između njih, pošto one same najbolje znaju šta je taj problem", rekla je gošća Euronews Srbija.

Kako kaže, Trampove riječi zapravo znače povratak na početku poziciju u odnosu na njegove prethodne razgovore s Putinom. Dodaje da je on davao prednost direktnim razgovorima između njega i Putina, ali je sada, pod pritiskom evropskih saveznika i same Ukrajine, opet na početnom stavu da o Ukrajini može da se razgovara samo sa Ukrajinom za pregovaračkim stolom.

"Međutim, ono što smo odmah potom čuli od strane samog ruskog predsjednika, ali i Uškova i Peskova, postoje velike razlike u interpretaciji toga razgovora", navela je Latinović.

Kako je rekla, Putin je potvrdio da će biti kontakta između Ukrajine i Rusije, ali o memorandumu o miru o kojem tek treba da se dogovore - o stavovima, principima i vremenskom roku. Napominje da je akcenat stavljen na mogući mirovni sporazum i potom primirje.

Upitana koliko treba vremena da se taj memorandum napiše, Latinović je rekla da ne treba mnogo, i da, čim je Putin izašao sa tom izjavom, oni sigurno već rade na tome.

"Pretpostavljam da i ukrajinska strana ima pripremljene elemente. Naravno, sad to treba intenzivirati, ali ono što se moglo čuti i razumjeti je da bi i jedna i druga strana razmijenile svoje dokumente i onda pristupili direktnim pregovorima u cilju usaglašavanja teksta. Međutim, s obzirom na ono što je Putin rekao, da pregovori u stvari treba da rezultiraju uklanjanjem uzroka koji su doveli do ovog sukoba i da to treba da bude nastavak onoga što je prekinuto u Istanbulu 2022. godine, početne pozicije su jako udaljene", rekla je.

Navodi da je pozicija Ukrajine sasvim drugačija i da to znači da bi memorandum mogao da bude neka početna osnova za eventualno približavanje stavova.

"Evropa se prenula poslije nesporazuma u ovalnoj sobi"

Govoreći o ulozi Amerike, Branka Latinović je, komentarišući izjavu potpredsjednika Vensa, koji je rekao da, ukoliko se Rusija ne angažuje dovoljno, SAD mogu da kažu da to nije njen rat, naglasila da je Amerika nedavno već istakla da više neće posredovati na dosadašnji način.

"Ovo što je Vens rekao, to je jaka forma pritiska, uključujući onu njegovu rečenicu kad je rekao u Vatikanu da će Tramp pitati Putina: 'Da li ti zaista želiš da završiš taj rat'. Ali nijesmo čuli da je Tramp pitao. Tu su mogući razni i drugi modaliteti. Ipak je malo izvjesno da će se Amerika povući iz tih pregovora na način koji bi to značilo da sada nema posrednika. Posrednika će uvijek biti, ali na jedan ili drugi način ti pregovori moraju da se završe, da intenzivnije počnu i da se završe uz učešće SAD-a", kaže Latinović.

A kada je riječ o ulozi Evrope, odnosno Evropske unije, sagovornica Euronews Srbija kaže da su se tu stvari mnogo promijenile u odnosu na ono što je postojalo ranije.

"Tu je ključnu ulogu odigrao onaj nesporazum koji je bio u Ovalnoj sali i koji se je završio prekidom posjete. Nakon toga se Evropa organizovala i pokazala jedan zavidan nivo jedinstva i solidarnosti i podrške Ukrajini, a ovo što je rezultat razgovora Putina sa Trumpom je dio te nove konstelacije odnosa između SAD i Evropske unije, odnosno tog kluba voljnih kako se nazivaju, plus Velike Britanije", ukazala je.

Podsjeća i da je juče potpisan sporazum između Velike Britanije i Evropske unije za koji je rekla da predstavlja jednu novu konstelaciju geopolitičkih odnosa u Evropi, jer je saradnja najviše pojačana na bezbjednosnom odbrambenom sektoru.

Prema njenim riječima, to je rezultat toga što je Tramp promijenio svoju poziciju i nije rekao da će on pregovarati s Putinom, nego da je to stvar u kojoj treba da pregovaraju Ukrajina i Rusija.

"I što je promijenio metodologiju, znači prije razgovora sa Putinom je razgovarao i sa Zelenskim i sa ostalima iz Evropske unije, ne samo kluba voljnih nego plus Melonijeva i finski predsjednik", rekla je.

Ističe da su se stvari promijenile u korist onoga što je zajednički stav, odnosno preovlađujući stav EU i što će se razmatrati na sastanku ministara spoljnih poslova, a riječ je o uvođenju novih sankcija.