Biljana Babović

ŠĆEPANOVIĆ ZA PORTAL

"Misija Muzeja da razbija predrasude, od duha palanke se treba paziti"

Crnogorska javnost je ove godine imala priliku da vidi mnoge svjetske zvijezde kada je moderna i savremena umjetnost u pitanju, a Muzej savremene umjetosti, kako je istakao direktor Vladislav Šćepanović za Portal RTCG, će nastaviti sa tim trendom. Naglašava da je jedna od misija Muzeja da predstavi crnogorsku savremenu umjetnost van Crne Gore, otvori scenu i razbije lokalne predrasude. Duh palanke je, kaže, nešto od čega treba da se pazimo.

Protekla godina je, kaže direktor Muzeja savremene umjetnosti Vladislav Šćepanović bila jako uspješna. Zacrtane planove su ostvarili, i šta više, zadovoljan je što su se prvi put našli u situaciji da organizuju velike i zahtjevne međunarodne izložbe i to vrlo uspješno.

"Problema, kao i uvijek ima mnogo, ali sa dobrim timom i saradnjom sa Ministarstvom kulture uspješno smo sve prevazišli. Zadovoljan sam saradnjom sa resornim ministarstvom, ali i koordinacijom sa Ministarstvom finansija i Carinom Podgorice koja je bila izuzetna, prije svega, oko uvoza izložbe Kiki Smit. Pokazali smo da kad se udruži više resora mogu da se izvedu i najkomplikovaniji događaji. Takođe i kada je u pitanju nova zgrada Muzeja, imamo podršku, prije svega Ministarstva kulture, tako da sam optimista kada je budući razvoj savremene umjetnosti i Muzeja u pitanju", naglašava Šćepanović.

Crnogorska javnost je, naglašava, ove godine imala priliku da vidi mnoge svjetske zvijezde. Osim Kiki Smit i Sem Duranta, bili su u prilici i da vide Eroa, Šejlu Kamerić, Lajbah, veliki projekat "Crna Gora danas" i brojne ostale događaje.

"Izuzetno je bilo zahtjevno realizovati ove izložbe i zahtijevalo je angažovanje svih službi u Muzeju. Svi smo bili motivisani i kolektivnim naporima smo ovo sve odradili. Zaista sam ponosan kad u ovim okolnostima imate kolektiv koji radi punim svojim kapacitetom, svjesni važnosti situacije i istorijske odgovornosti koja je pred njima", navodi direktor Muzeja.

Ističe da koliko će neka institucija kulture biti uspješna zavisi od situacije i da ukoliko postoji tradicija i brojne reference, onda je rad i organizovanje događaja lakše. Kada imate novu i mladu instituciju kakav je Muzej savremene umjetnosti u Crnoj Gori, onda je tu potrebno mnogo više ulaganja i truda i prije svega ličnih kontakata.

 "U slučaju da postoji tradicija i brojne reference institucije saradnja nije toliko oslonjena na lične kontakte, ali kada imate novi muzej i to van EU sve poprima drugačiji karakter. Srećom ja sam dosta vremena proveo u inostranstvu i stekao sam brojne kontakte na polju savremene umjetnosti, ali i iskustvo u rukovođenju jednom ovakvom institucijom. To je značilo u sprovođenju jednog ovako ambicioznog programa, jer su vam vaši kontakti, neka vrsta, garanta za saradnju. Tako će biti u početku, ali poslije izložbi poput Eroa i Kiki Smit, zatim Joko Ono u sljedećoj godini i Sindi Šerman u 2026. naše reference će biti respektabilne za saradnju svake vrste sa najvećim svjetskim institucijama", smatra Šćepanović.

Na pitanje imaju li naši umjetnici prostora i uslova da se pokažu i prikažu i u zemlji i van Crne Gore i kako im Muzej u tome može pomoći, Šćepanović ističe da je jedna od misija Muzeja da predstavi crnogorsku savremenu umjetnost van Crne Gore.

"Nama je cilj da otvorimo scenu i da razbijamo lokalne predrasude. Duh palanke je nešto od čega trebamo da se pazimo, posebno kad je savremena umjetnost u pitanju. Kroz projekat 'Crna Gora danas', radimo istraživanje umjetničke scene, a i pripremamo dvije izložbe u Sloveniji i jednu u Brazilu, gdje ćemo predstaviti crnogorske umjetnike. Takođe krajem godine radimo izložbe u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti u Beogradu i u Skoplju na kojoj ćemo umrežiti umjetnike, ali i kustose iz regiona sa svjetskim umjetnicima. To su neki od planova koje planiramo da sprovedemo za sljedeću godinu i to je neka vrsta početka. Nadamo se da ćemo u budućnosti sprovesti još mnogo takvih događaja i predstaviti svijetu sa kakvim potencijalom raspolažemo", naglašava Šćepanović.

Muzej još uvijek nema svoju zgradu, ali na tom projektu se radi. Plan je da se u okviru kompleksa gradi Muzej savremene umjetnosti, Prirodnjački muzej, botanička bašta i Kuća arhitekture. Lokacija je na prostoru nekadašnje kasarne Morača i zauzima centralnu poziciju u glavnom gradu, a objekti će se prostirati na parceli od 50.000 kvadrata.

Šćepanović ističe da im je prostor neophodan i da danas rade u jako teškim uslovima.

"Vjerujte mi, pravo je čudo što smo sve ovo realizovali u ovakvim uslovima. Nova zgrada je neophodna i poslije izuzetnog idejnog rješenja koje smo dobili na konkursu čekamo početak rada na glavnom projektu za novu zgradu Muzeja. Tu je dinamika malo sporija, ali se nadam da će se ubrzati u narednom periodu", optimističan je Šćepanović.

On navodi da kao društvo ne shvatamo dovoljno značaj i moć jedne ovakve institucije, ali da se stvari mijenjaju na bolje.

"Danas, nakon više od godinu dana koliko Muzej postoji i svijest za važnost ovakve institucije raste. Podsjetiću vas da smo posljednja zemlja u Evropi koja je osnovala Muzej, a naš civilizacijski razvoj i hvatanje koraka sa svijetom nije moguć bez ovakve institucije. Takođe i nova zgrada Muzeja kao i cio kompleks parka kulture sa Prirodnjačkim muzejom i Kućom arhitekture će biti lend mark cijele Crne Gore", smatra Šćepanović.

Objašnjava da Crna Gora nema dovoljno publike za ovakve sadržaje i da su to sistemski propusti na kojima se mora raditi.

"Mi dosta radimo na privlačenju publike, ali to nije lak posao. Publika je dosta zapuštena i institucije nisu mnogo radile na tome. Naš glavni target su mladi i kroz jak edukativni program utičemo na stvaranju publike. Takođe radimo i sa ostalim društvenim grupama preko brojnih vođenja kroz izlozbe, ali i kroz atraktivan program koji nudimo građanima.

Sljedeća godina će, najavljuje Šćepanović, biti jako burna kada su događaji u pitanju.

"Biće mnogo značajnih izložbi koje sa nestrpljenjem očekujemo. Prije svega tu mislim na izložbu Joko Ono, zatim izložbu brazilske savremene umjetnosti, izložbu čuvene svjetske arhitektice Odil Dek, zatim slovenačke umjetnice Maje Smrekar, Vlada Marteka i brojne druge. Takođe nas čeka i konkurs za novo predstavljanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu", navodi Šćepanović.

Preuzimanjem funkcije direktora Muzeja Šćepanović je postao menadžer, a prestao da bude umjetnik, što mu za sada, kako kaže, odgovara. Postavljanje novom muzeja na noge je, ipak, kaže, neka vrsta kretivnog rada.

"To je jedna od težih okolnosti kada radite jedan ovako kompleksan posao. Zbog količine obaveza zaista niste u stanju da se posvetite svom umjetničkom radu. Jedino što me ispunjava je što je postavljanje u funkciju novog Muzeja jedna vrsta kreativnog rada, pa mi ta situacija zamjenjuje moju ličnu potrebu za stvaranjem i čini me za sad zadovoljnim. Do kada će to biti ne znam. Siguran sam da ću otići sa ovog mjesta onog momenta kad ne budem osjećao kreativni impuls koji ova funkcija nosi. Mene direktorski posao radi tog posla ne zanima, tako da ću biti u Muzeju dok bude kreativnog zamaha u organizaciji institucije, to je jedina kompenzacija u odnosu na umjetničko stvaranje", poručuje Šćepanović.