- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
06. 11. 2024.
08:15 >> 08:15
Čitaj mi:
NEOPHODNA ZAŠTITA NEURONSKIH PODATAKA
Misli sada mogu da se snime i zloupotrijebe
Sa sve većim razvojem tehnologije koja može da bilježi moždanu aktivnost, stručnjaci upozoravaju na potrebu za jačom zaštitom privatnosti u Evropskoj uniji, kako bi se regulisala obrada i prodaja neuronskih podataka.
Na tržištu već postoje uređaji koji koriste podatke o moždanoj aktivnosti u cilju borbe protiv anksioznosti i depresije, poboljšanja sna ili praćenja fokusa kod učenika tokom testova, piše portal The Record.
Šta sve podaci o našem mozgu, međutim, mogu da otkriju o nama, i da li smo zaista dovoljno zaštićeni?
Prema riječima Rafaela Justea, direktora Neurotehnološkog centra na Univerzitetu Kolumbija, neurotehnologija obuhvata sve što bilježi ili mijenja aktivnost nervnog sistema, a naročito mozga. Tradicionalno, ovakva tehnologija se koristila u medicini, kao što je slučaj sa elektroencefalogramom (EEG) – uređajem koji mjeri električnu aktivnost u mozgu. Ovi uređaji i podaci koje prikupljaju pokriveni su medicinskim zakonima, koji pružaju snažnu zaštitu širom svijeta.
U EU, medicinski uređaji prolaze rigorozne ocjene usklađenosti kako bi se osiguralo da ispunjavaju zakonske standarde. Uređaji visokog rizika, na primjer, moraju da dobiju dodatna mišljenja ekspertskih panela prije nego što dobiju CE oznaku, koja potvrđuje njihovu bezbjednost.
Uređaji koji nisu u medicinskoj sferi, međutim, nemaju ovakvu zaštitu, zbog čega su podaci koje registruju dostupni za prodaju, „Ovi podaci su medicinski, čak i ako je uređaj više potrošački proizvod... smatramo da bi ovo trebalo da bude veoma privatna informacija i da bi trebalo da bude zaštićena“, ističe Juste.
Tim istraživača sa Univerziteta u Sidneju u Australiji je prošlog decembra razvio „prenosivi, neinvazivni sistem koji može da dekodira tihe misli“ i pretvara ih u tekst.
Učesnici studije nosili su EEG uređaj koji je bilježio moždane talase dok su u tišini čitali tekst. AI sistem pod nazivom DeWave prepoznavao je signale i prevodio ih u riječi i rečenice.
Juste ovu studiju vidi kao početak sistematskog korišćenja neurotehnologije za dekodiranje jezika sa velikim potencijalom za potrošačko tržište.
Sa razvojem neurotehnologije, pitanje privatnosti postaje sve složenije. Juste naglašava da je mozak „organ koji generiše sve naše misli, sjećanja, emocije i maštu“, što znači da snimanje misli može da ugrozi osnovne slobode i privatnost svakog pojedinca.
Zaštita privatnosti misli u EU
Evropska unija je na prekretnici kada je riječ o regulaciji zaštitte neuronskih podataka, ali još uvijek nije usvojila sveobuhvatan zakon o zaštiti građana. Nekoliko evropskih država je počelo da se fokusira na zaštitu privatnosti u vezi s neurotehnologijom, posebno kroz smjernice Konvencije 108+ Savjeta Evrope, koja se bavi zaštitom podataka u digitalnom dobu i uključuje neuralne informacije. Španija, na primjer, već ima zakone o neuralnim podacima, dok su i druge države članice pokazale interesovanje da slijede ovakve smjernice. Francuska i Belgija su, takođe, usvojile neke propise vezane za etičku upotrebu neurotehnologija.
Generalna uredba o zaštiti podataka (GDPR) EU već sadrži određena prava potrošača, poput prava na pristup informacijama i prava na ispravku ličnih podataka. Međutim, stručnjaci ističu da bi GDPR mogao da bude prilagođen kako bi eksplicitno uključio neuronske podatke.
Panel stručnjaka Evropskog parlamenta je u julu predložio dodavanje neuronskih podataka u član GDPR-a, kao i jačanje edukacije građana o rizicima i koristima neurotehnologije. Preporučili su, takođe, kreiranje jedinstvenog prostora za čuvanje ovih podataka na nivou EU, kako bi se minimizirali potencijalni rizici.
U septembru ove godine, Kalifornija je usvojila amandmane na Zakon o zaštiti privatnosti potrošača, uključujući dodatnu zaštitu za neuronske podatke, čime se svrstala među rijetke države na svijetu koja imaju slične zakone. Iako je ovo značajan korak za zaštitu privatnosti, stručnjaci upozoravaju da je neophodno usvojiti sveobuhvatne mjere koje će spriječiti zloupotrebu i omogućiti građanima da zadrže kontrolu nad podacima koji se prikupljaju o njihovoj moždanoj aktivnosti.
„Pitanje je da li bilo ko od nas može zaista dati smislen ili informisan pristanak na ovakve podatke kada možda ne razumijemo u potpunosti šta se bilježi”, ističe Linda Klark, partner u američkoj advokatskoj kancelariji Morrison Foerster.
U aprilu, Neurorights Foundation iz SAD je objavila izvještaj o politici zaštite podataka 30 popularnih proizvođača neurotehnoloških uređaja. Izvještaj je otkrio da mnoge kompanije dijele podatke sa trećim stranama, a obim u kojem ove kompanije mogu ili ne mogu dalje da preprodaju podatke često je nejasan. Rafael Juste dodatno naglašava da bi neki vještačko-inteligentni sistemi mogli da koriste neuronske podatke da bi čitali naše misli, što postavlja ozbiljna pitanja o granicama privatnosti.
Коментари0
Остави коментар