- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
06. 02. 2025.
13:25 >> 13:25
Čitaj mi:
VIŠE OD OBIČNE DOSTAVE
Neobične poštanske pošiljke kroz istoriju
Poštanski sistem nije uvijek služio samo za slanje pisama i paketa, već je postao dio nekih od najneobičnijih i najhrabrijih poduhvata. Od bjekstva na slobodu, preko transporta građevinskog materijala, do slanja kraljevskih dragulja, poštanske pošiljke kroz istoriju pokazuju koliko su ljudi snalažljivi kada je u pitanju dostava.
Pošta je oduvijek bila ključna za komunikaciju i trgovinu, ali postojali su i pojedinci koji su testirali njene granice na krajnje nesvakidašnje načine.
Od inkognito slanja živih životinja, preko čitavih građevinskih objekata, pa sve do dragocjenih dijamanata – neki paketi su izazvali zaprepašćenje i divljenje.
Jedan od najpoznatijih primjera neobičnog korišćenja poštanskih usluga zabilježen je 1849. godine, kada je Henri Braun, poznat i kao Box (Kutija), rob iz Virdžinije, pobjegao na slobodu. Za samo 86 dolara, spakovao se u drvenu kutiju sa bocom vode i keksom i tako sam sebe poslao na sjever. Put od 27 sati uključivao je vožnju kočijama, vozovima i parobrodima, a kutija je često bila okrenuta naopačke. Ipak, Braun je uspio da ostane neprimjetan i konačno je stigao u Filadelfiju – kao slobodan čovjek.
Slična, ali ništa manje nevjerovatna priča dogodila se 1914. godine, kada su roditelji petogodišnje Šarlot Mej Pirstorf odlučili da iskoriste poštanski sistem, jer je bilo jeftinije poslati djevojčicu poštom nego kupiti voznu kartu. Mej, koja je imala manje od 25 kilograma, poslata je na put od Grendvila do Luistona u Ajdahou, po tarifi za živinu. Po dolasku, poštar ju je lično dostavio baki. Nakon ovog incidenta, šest godina kasnije, slanje ljudi poštom postalo je ilegalno.
Početkom 20. vijeka, dvije sufražetkinje iskoristile su neobično pravilo o ljudskim pošiljkama i pokušale da same sebe pošalju britanskom premijeru u Dauning strit 10. Iako su uredno platile poštarinu, na ulazu su ih odbili i vratili u poštu.
Zmije u pošiljci
Poštanski sistem korišćen je i za transport neobičnih stvari, uključujući egzotične životinje i čitave zgrade. Godine 1917. preduzetnik V. H. Koltarp poslao je više od 80.000 cigli neophodnih za izgradnju banke u Vernalu, u američkoj saveznoj državi Juti. Ovaj poduhvat inspirisao je poštansku službu da uvede nova pravila koja su ograničila težinu paketa i tako spriječila slične pokušaje.
U prošlosti su se, takođe, poštom slale žive životinje – aligatori, kornjače i zmije. Jedan od najbizarnijih slučajeva dogodio se 1924. godine, kada je Bijela kuća primila na poklon aligatora, koji je stigao poštom.
Još veći haos izbio je 1926. godine, kada su se u poštanskoj kancelariji u Los Anđelesu zmije razmiljele iz paketa, izazvavši paniku među zaposlenima.
Čak su i neki od najvrjednijih dragulja na svijetu putovali poštom
Plavi dijamant „Houp” od 45.52 karata, poznat po svojoj mističnoj prošlosti još iz 18. vijeka, poslat je 1958. godine američkom poštom Institutu Smitsonijan, gdje se i danas nalazi. Trgovac Hari Vinston osigurao ga je na milion dolara, ali je ipak paket poslao uz uobičajenu poštarinu od samo 2,44 dolara. Poštar koji ga je isporučio nije ni slutio da nosi jedan od najpoznatijih dijamanata na svijetu.
Jedan još fascinantan primjer dolazi iz Velike Britanije – najveći dijamant ikada pronađen, Kulinan, otkriven je u Južnoj Africi i kupljen kao poklon za kralja Edvarda 7. Dok su lažne sigurnosne mjere skretale pažnju na kutiju sa lažnim dijamantom, pravi Kulinan poslat je običnim poštanskim paketom sa poštarinom od tri šilinga. Nakon što je stigao u Amsterdam na siječenje, dijamanti dobijeni iz njega danas krase britansku kraljevsku kolekciju.
Коментари0
Остави коментар