- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
13. 02. 2025.
14:17 >> 14:17
DA LI STE ZNALI
Klimatske promjene nam mijenjaju rječnik
Da li ste primijetili da se jezik kojim govorimo o klimatskim promjenama neprestano mijenja? Kako globalno zagrijavanje postaje sve prisutnija tema, pojavljuju se i novi izrazi.
Krajem 2024. godine, generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da je svijet preživio „deceniju smrtonosnih vrućina”, nakon deset godina rekordnih temperatura. Ova izjava oslikava koliko su ekstremne vremenske prilike postale dio svakodnevice, a s njima i novi izrazi u rječniku klimatskih promjena, prenosi Kembridž pres.
U avgustu prošle godine, britanski Gardijan je upozorio na fenomen koji nazivamo toplotna nejednakost (heat inequality). Ovaj izraz nova riječ za klimatsku nepravdu i opisuje situaciju u kojoj siromašnije zemlje trpe teže posljedice toplotnih talasa u poređenju sa bogatijim zemljama, što dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva.
Da li kod kuće imate grinejdžera (greenager)? Ovaj izraz označava ekološki osviješćene tinejdžere koji aktivno rade na očuvanju planete, bilo kroz smanjenje otpada, uštedu energije ili podizanje svijesti o ekološkim pitanjima.
Astronomi su nedavno skovali izraz noktalagija, kako bi opisali osjećaj tuge zbog gubitka tamnog noćnog neba usljed svjetlosnog zagađenja. Kako vještačna svjetlost sve više prekriva zvijezde, sve više ljudi osjeća nostalgiju za nekadašnjim noćnim pejzažima.
Karbonska poljoprivreda i „zeleni zastoj”
Kako poljoprivreda može da doprinese smanjenju emisije ugljen-dioksida? Odgovor je,možda, u pojmovima karbonska (ugljenička) poljoprivreda (carbon farming) i muža oblaka (cloud milking). Prvi termin označava metode uzgoja biljaka koje pomažu u skladištenju ugljen-dioksida u zemljištu, dok drugi opisuje tehniku sakupljanja vode iz magle i oblaka, za upotrebu u sušnim područjima.
Mnoge kompanije odlažu mjere za smanjenje emisije ugljen-dioksida, iz straha da će ih javnost kritikovati da ne rade dovoljno ili da biraju pogrešan pristup. Ova pojava naziva se „zeleni zastoj” (greenstalling), a predstavlja ozbiljnu prepreku na putu ka održivijem poslovanju.
Sve više organizacija postavlja ambiciozne ciljeve ne samo da smanji emisije već i da ih potpuno eliminiše. Realna nula (real zero) označava stanje u kojem zemlja, industrija ili kompanija prestaje da proizvodi gasove sa efektom staklene bašte u potpunosti, a ne samo da ih kompenzuje.
Jezik koji se mijenja sa planetom
Kako klimatske promjene nastavljaju da oblikuju naše živote, tako se mijenja i naš rječnik. Promjene nisu više samo naučni problem, već i dio naše realnosti, kulture i jezika.
Prošle godine, u Kembridžov rječnik su ušli sljedeći izrazi:
Aerobni digestor (aerobic digester) – sistem koji koristi kiseonik za razgradnju otpada, naročito u prečišćavanju otpadnih voda.
Izvorište iz vazduha (air-source) – opisuje uređaje koji prebacuju toplotu iz vazduha u drugo okruženje radi grijanja ili hlađenja zgrada.
Zelena revizija (green audit) – službeni pregled uticaja kompanije na životnu sredinu, naročito u pogledu štete koju nanosi.
Коментари0
Остави коментар