Biljana Rovčanin [ TVCG ]

Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika

Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

I dok u Fondu smatraju da će se na taj način smanjiti eventualne zloupotrebe, poslodavci traže da se smanji period od 60 dana kada se o njihovom trošku isplaćuju naknade radnicima na bolovanju, ali i da se kontrolišu oni koji odsustvuju.

Svakog mjeseca na bolovanju je oko 15 odsto ukupnog broja radnika. Da sva odsustva nijesu opravdana, te da ima često i zloupotreba, pokazuju iskustva poslodavaca.

"Otvaraju bolovanja, pa onda, da bi izbjegli ljekarske komisije, oni prekidaju ta bolovanja, koriste pravo na odmor u nekom dijelu, dok se opet, da tako kažemo, ne snađu, je l’ tako, za neko bolovanje. Poslodavac na neki način ima dokaz da je taj zaposleni koji je otvorio bolovanje, da se nalazi u inostranstvu, da je pošao sa nekim drugim kolektivom, povodom nekih svojih želja za odmorom, hobijem i tako dalje.", kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Zbog svih tih primjera trpe ne samo poslodavci i ostali zaposleni, već i državni budžet. Prošle godine je za refundaciju bolovanja isplaćeno 9 i po miliona eura.

„U prethodnoj godini je bilo milion 1.033.000 izgubljenih radnih dana, a u godini prije toga, odnosu koja je sprečavala godinu, bilo je 1.271.000 dana. Dakle, vidimo, bilježimo pad nekih 20%.“, naveo je  Radovan Nikolić iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Uprkos tome, po broju bolovanja i dalje smo rekorderi u Evropi. Kako bi se takav trend zaustavio i spriječile eventualne zloupotrebe, Fond je nedavno uveo novine, pa se bolovanje retroaktivno mora otvoriti u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

„Utvrđivana su bolovanja u nekim situacijama kada se ne može baš okarakterisati kao opravdan razlog, tako da smo na ovaj način riješili taj problem i to je moguće samo uz otpusnu listu, ukoliko je došlo do hospitalizacije – sve ostalo se ne može tretirati kao opravdan razlog“, kaže Nikolić.

Da to neće riješiti dugogodišnji problem zloupotreba bolovanja, smatraju poslodavci. Predlažu smanjenje perioda od 60 dana kada se o njihovom trošku isplaćuju naknade radnicima na bolovanju, ali i kontrole onih koji odsustvuju.

„Recimo, Fond za zdravstveno osiguranje može da iskontroliše to bolovanje na licu mjesta, dakle da vidi da li neki zaposleni koji ima neki problem, recimo sa leđima, kojem doktor preporučuje da ne smije puno da se kreće, da mora da miruje i tako dalje – ako komisija izađe na lice mjesta i ne nađe ga kod kuće, onda znači da taj zaposleni ipak nema toliki problem“, navodi Lazović.

Psihijatrijski, neurološki i ortopedski problemi najčešći su razlozi zbog kojih su prošle godine otvarana bolovanja.